HRVATSKA ima velikih problema s demografijom, što je pokazao i popis stanovništva 2020. Prema njemu u Hrvatskoj živi 3.89 milijuna ljudi, što je gotovo jednako kao 1948., kad je u Hrvatskoj živjelo 3.79 milijuna ljudi. Kako piše Index, samo od 2011. izgubljeno je gotovo 400 tisuća stanovnika, djelomično zbog više umrlih nego rođenih, ali uglavnom zbog iseljavanja.
Prema brzini pada stanovništva, Hrvatska spada među gore države Europe. Od 1991. ukupno stanovništvo smanjilo se za više od 18 posto, skoro petinu. Gore od nje prošle su samo Bugarska, Rumunjska, Litva, Latvija, Ukrajina, BiH i Albanija.
Osim navedenih, pad stanovništva imale su i Srbija, Mađarska, Moldavija, Bjelorusija, Estonija i Rusija, ali manjeg intenziteta. Zapadna Europa je, pak, od 1991. ostvarila zamjetan rast stanovništva, od nekoliko postotaka u Njemačkoj i Italiji do preko 30 posto na Islandu, u Irskoj i Švicarskoj.
Glavno pitanje je dinamika između iseljavanja i siromaštva. Točnije, gube li siromašne države stanovništvo zbog relativnog siromaštva ili upravo iseljavanje potiče osiromašivanje tih zemalja kroz odljev produktivnog stanovništva, tzv. odljev mozgova, gubitak radne snage i buduće djece.
Odljev mozgova, odlazak najboljih
Gubitak stanovništva nedvojbeno negativno utječe na ekonomiju. Manje stanovnika znači manje radnika, manju ukupnu potrošnju, manje investicija. Nijednoj državi nije u interesu da gubi stanovništvo. Posebno to vrijedi za efekt odljeva mozgova.
Odljev mozgova je situacija u kojoj iz države odlaze obrazovani i visokokvalificirani radnici zbog nedostatka posla i prilika za profesionalno usavršavanje. Dakako, veliku ulogu igra i plaća jer visokoobrazovani profesionalci očekuju da se njihovo školovanje, znanje i trud nagrade većim životnim standardom. Države u kojima ekonomija ne može ponuditi te "privilegije" najsposobnijima, najobrazovanijima i najstručnijima gubit će najkvalitetnije stanovništvo.
Ekonomskim rječnikom, gubit će ljudski kapital. Liječnike, inovatore, inženjere, programere i znanstvenike treba svaka država, a gubitak tih profesionalaca dovodi do erozije industrije, zdravstvenog sustava i obrazovnog sustava.
U državi počinje nedostajati stručnjaka bez kojih se ne može ni početi razmišljati o reformama kojima bi se popravilo opće stanje u gospodarstvu, društvu, javnom sektoru itd. Kako izgraditi visokotehnološku industriju bez inženjera, znanstvenika i kvalificiranih profesora? Kako popraviti zdravstveni sustav bez liječnika i medicinskih sestara? Kako reformirati velike kompanije bez stručnjaka za financije i menadžment?
Najbolji bježe iz Hrvatske
Ljudski kapital je osnova razvoja svake države, a ne sirovine i resursi. Države poput Japana, Južne Koreje, Tajvana i Švicarske razvijale su se upravo na temelju ljudskog kapitala, s minimalnim sirovinama i prirodnim resursima na vlastitom teritoriju. S druge strane, postoji cijeli niz država koje u svojim granicama imaju ogromno bogatstvo sirovina, a siromašne su.
Afrika je vjerojatno najbogatiji kontinent kad je riječ o sirovinama, a istodobno je najsiromašniji. Venezuela je država s najviše dokazanih rezervi sirove nafte, a na rubu je gladi i stanovništvo iz nje masovno iseljava.
Prema Indeksu krhkih država, koji objavljuje neprofitni think thank Fond za mir, Hrvatska je jedna od gorih država u Europi po pitanju bijega ljudskog kapitala, odnosno odljeva mozgova. S indeksom 5.4 usporediva je sa Srbijom (5.8), BiH (6.1), Albanijom (6.0), Ciprom (5.3), Gruzijom (5.5), Grčkom (5.7) i Moldavijom (5.4). Veći indeks pokazuje gore stanje. Postoje i druge mjere odljeva mozgova, ali prema svima Hrvatska stoji izrazito loše.
Članak u cijelosti je moguće pročitati OVDJE.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -