347
Prikaza
0
Komentara
ZAGREB - Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske danas su održali, u Velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu, završnu konferenciju u sklopu projekta „Modeli financiranja lokalnih medija“ koji je financiran iz fonda ACF Hrvatska.
Naime, na današnjoj završnoj konferenciji predstavljena je „Analiza financiranja lokalnih medija iz javnih sredstava“ i „Modeli javnog financiranja lokalnih medija s preporukama“, a u njoj su sudjelovali predsjednik HND-a, Hrvoje Zovko, predsjednica SNH, Maja Sever, te istraživačice projekta Melisa Skender i Andrea Milat te pojedini predstavnici jedinica lokalne samouprave.
- O financiranju lokalnih medija intenzivno smo krenuli govoriti pred lokalne izbore 2021. godine u kampanji „Lokalni mediji građanima, a ne šerifima“. Objavili smo niz zabrinjavajućih iskustava naših kolegica i kolega koji rade u lokalnim medijima, a time smo željeli upozoriti na probleme lokalnih medija i nužnost definiranja novih modela za funkcioniranje, ali i financiranje lokalnih medija. Puno je skandaloznih činjenica isplivalo na površinu i problematika lokalnih medija napokon se našla u fokusu javnosti - postala je jedna od nacionalnih tema. No, trebalo je djelovati konkretno. Stoga su, uz podršku Fonda za aktivno građanstvo u Republici Hrvatskoj, HND i SNH pokrenuli projekt na čijoj smo danas završnoj konferenciji. - uvodno je kazao Hrvoje Zovko.
Prilikom izrade Modela financiranja lokalnih medija, kako navodi Zovko, konzultirali su se s postojećim programima financiranja u jedinicama lokalnih samouprava, koristili smo iskustva kolegica i kolega, odnosno, članova i članica HND-a koji rade u lokalnim medijima. Ujedno su razgovarali s predstavnicima deset gradova (Daruvar, Makarska, Pazin, Rijeka, Sisak, Split, Šibenik, Vinkovci, Virovitica, Zagreb), te Udrugom gradova i Hrvatskom zajednicom županija.
- Našim modelima, koje svima stavljamo na raspolaganje, se vodimo trima osnovnim načelima. Naime, kako bi lokalni mediji postojali, nužno ih je financirati javnim novcem. Drugo, financiranje mora biti prema transparentnim uvjetima i kriterijima, a treće ocjenu o dodijeli sredstava trebaju donositi stručno neovisna povjerenstva. - zaključio je predsjednik HND-a.
S nekoliko riječi obratila se i predsjednica SNH i Europske federacije novinara, Maja Sever koja je na samom početku se ispričala što nije bila u mogućnosti biti u Zagrebu na konferenciji zbog toga što je govornica na komemoraciji kolege Ante Granika u Šibeniku.
- Ono što smatram osobito važnim u ovom projektu je da smo uspjeli, zajedno s medijskim stručnjacima i ljudima na terenu, izgraditi priču konkretnih prijedloga. Ovo je jedan korak u izgradnji sustava koji će voditi ka zaštićenijim novinarima, jačoj zaštiti profesionalnog rada, radničkih prava, time i neovisnog rada lokalnih medija koji su osnovna ćelija, odnosno, početak cijelog našeg medijskog okruženja. Zbog toga mislim da je ovaj iskorak jako važan. - kazala je Sever.
Prema podatcima istraživanja, Melisa Skender je pojasnila kako su se u 2020. i 2021. godini, u više od 80 posto slučajeva, medijima dijela sredstva bez javnih poziva te da su konačnu odluku o tome kojem mediju će biti dodijeljena sredstva i u kolikom iznosu gotovo uvijek donijeli čelnici lokalne ili regionalne jedinice. Uz sve navedeno, istraživanje je pokazalo da je svaka granica između novinarskog rada i 'prirodnog' (eng. nativ) oglašavanja izbrisana za što Skender smatra da se javnim sredstvima nipošto ne bi smjelo financirati.
- U principu najviše podataka 'izvukli' smo iz ugovora koje su nam poslali pojedine jedinice, a u većini ugovora radi se o ugovorima poslovanje suradnje lokalnih jedinica i nakladnika medija gdje se spominje da plaćanje sadržaja treba biti plasiran gdje se nude medijski paketi u kojima stoji kako će uz informiranje biti i intervjui s gradonačelnikom/načelnikom ili da će medijski radnici oblikovati PR sadržaj na temelju materijala koje će dobiti od čelnika tijela/njegova ureda. Jedino je Međimurska županija u ugovoru imala naznačeno kako mediji moraju naglasiti da je riječ o plaćenom sadržaju - što je propisano i Zakonom o elektroničkim medijima, no on se ne poštuje striktno kako je propisano. Najviše novca išlo je komercijalnim medijima jer je njih najviše, a prosječno najveće prihode iz proračuna primaju mediji koji su javni, tako smo ih nazvali jer su oni u suvlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave. - pojasnila je istraživačica Skender.
O modelima financiranja koje su donijeli, govorila je članica Središnjeg odbora HND-a, predsjednica Zbora novinara, neprofitnih medija i HND-a te stručnjakinja Europske komisije za medije, Andrea Milat.
- Prema istraživanju Agencije za elektroničke medije iz 2018. godine, pokazano je da 78 posto građana 'konzumira' neki od oblika lokalnih medija, no to se događa po principu 'kada nalete'. Odnosno, po principu da ne gledaju ništa ciljano i ne smatraju da je kvaliteta lokalnih medija takva da bi trebali gledati nešto ciljano. Uglavnom izbjegavaju lokalne medije zbog raznoraznih astroloških, horoskopskih i sličnih programa - nisko sadržajne, a visoko komercijalne vrijednosti. - pojasnila je na početku izlaganja Milat, dodajući kako se slaže sa svime što su do sada rekli predsjednik Zovko i gospođa Skender - da je zapravo problem taj odnos lokalnih medija i jedinica lokalne samouprave.
- Uloga medija jest da informira javnost o temama od javnog interesa, a prilagodba - bilo političkih ili tržišnim akterima - suprotna je ulozi i funkciji medija u demokratskim političkim sustavima. Željela bih istaknuti kako postoje male županije koje daju sredstva velikom broju medija, a isto tako postoje i velike županije koje daju sredstva malom broju medija. To su očito dva trenda za koja smatramo da moraju biti u skladu sa Zakonom, a oni to nisu. Imamo i situacije da se ne poštuju niti osnovne zakonske odredbe - od toga da ugovori nisu javni, ne polažu se računi,… Zbog toga smo osmislili opći cilj dodijele javnih sredstava, a to je razvoj novinarstva i medija koji se brinu za interes javnosti. Ne tražimo da se ilegalne prakse postanu zakonite, nego da se one usklade s postojećim odredbama Zakona. - dodaje.
S obzirom na sve rečeno, odlučili su osmisliti tri modela (A,B,C), a o čemu je točno riječ i što njima žele postići pojasnila je Milat.
- Model A - 100 posto bespovratnih sredstava postojećim medijima registriranim kao mirko i mali poduzetnici i kao udruge. Pri tome 30 posto od ukupnih sredstava mora biti raspodijeljeno neprofitnim medijima zajednice. Zatim Model B - 90 posto bespovratnih sredstava postojećim medijima kao mirko i mali poduzetni kao i udruge, a deset posto novim neprofitnim medijima zajednice - dok je Model C - 80 posto bespovratnih sredstava postojećim medijima registriranim kao mirko i mali poduzetnici ili udruge, deset posto novim medijima i deset posto postojećim medijima registriranim kao srednji ili veliki poduzetnici. - pojasnila je Andrea Milat.
Nakon prethodnog izlaganja o modelima, održana je rasprava s gradonačelnicima i predstavnicima jedinica lokalne samouprave, predstavnicima medija, predstavnicima Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i Hrvatske zajednice županija, novinarima i zainteresiranom javnošću koju je moguće pogledati OVDJE.