SLAVONSKI BROD - Iako zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena službeno započinje tek 5. rujna ove godine, poslovni subjekti koji su ostvarili tehničke preduvjete, cijene su svojih proizvoda u eurima mogli dobrovoljno izložiti još od 12. srpnja kada je službeno objavljen fiksni tečaj konverzije (1 euro = 7,5345 kuna).
Premda poslovni subjekti imaju pravo zaokružiti cijenu, pri uvođenju eura ne smiju povećati cijene robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga.
Kako bi osigurali 'džepove' potrošača, osim Etičkog kodeksa o kojem smo nedavno pisali, na teren će izlaziti tajni kupci koji će s početkom službene obaveze dvojnog iskazivanja pratiti regularnost procesa.
- Tada ćemo početi provjeravati je li cijena iskazana i u kunama i u eurima, je li ispod fiksni tečaj te je li to pravilno obračunato. S obzirom na to da se cijena mora iskazati na dvije decimale, moramo pratiti da ne bude zaokruživanja na više. - za N1 kazala je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Prvi koji su se 'uhvatili' dvojnog prikazivanja veće su tvrtke koje imaju poslovnice raspoređene diljem Republike Hrvatske.
Jedna od njih je poznati lanac pekarnica Mlinar, kojih je u Slavonskom Brodu četiri. Ova je tvrtka, kako piše Poslovni dnevnik, već započela dvojno iskazivanje cijena, ali je pritom pazila da cijene u eurima budu 'zaokružene' (moguće je zamijetiti cifre od 50 centi, jednog eura, dva, tri, četiri…), dok su cijene u kunama prilagodili prema tomu.
To znači da će kupci, primjerice, salatu koja košta ravno četiri eura, u hrvatskoj valuti platiti 30 kuna i 14 lipa. Ako se na to doda salatni preljev od 50 centi, odnosno, tri kune i 77 lipa, ukupan će se račun svesti na 33 kune i 91 lipu.
Novčana jedinica Republike Hrvatske, još od 1994. godine, što se kovanog novca tiče, postoji u apoenima od pet, dvije i jednu kune te 50, 20, 10, pet, dvije i jedne lipe.
- U optjecaju je na kraju listopada ove godine bilo 127,84 milijuna komada kovanica od jedne lipe, što je pet posto od ukupnog kovanog novca. - za Express su u prosincu 2019. godine odgovorili iz Hrvatske narodne banke.
Iz HNB-a su još tada smatrali kako je u optjecaju dovoljno apoena jedne i dvije lipe, premda praksa 'zanemarivanja' vraćanja te jedne lipe 'kusura' - upravo zbog čestih iznosa 'nešto.99' - govori suprotno.
Koliko će još tvrtki slijediti ovaj princip? Prisiljavaju li, indirektno, ovim potezom kupce na kartično plaćanje? Je li u blagajnama osigurano dovoljno kovanih lipa kako bi se kupcima pravedno vratio ostatak? Hoće li zaokruživanja biti provedena prema dogovorenim pravilima? - Samo su neka pitanja na koja se od pripremljenih mehanizama zaštite prava potrošača, kao što su tajni kupci, očekuje pronalazak odgovora.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -