AP/SBplus
3058
Prikaza
0
Komentara
OKUČANI - Danas je takozvani 'pokladni utorak', dan kojim završava razdoblje maskiranih ophoda, zabave, veselja, ludovanja i razuzdanosti te obilja jela i pića. Nakon njega, slijedi Čista srijeda odnosno Pepelnica.
Korijeni maškara su pretkršćanski i u prvom redu magijskoga, apotropejskog (apotropej u narodnoj kulturi predstavlja predmet ili postupak kojim se odvraćaju nesreće, npr. amuleti, (h)amajlije, molitve i slično) značaja - prerušavanjem, oblačenjem odjeće s naopake strane, zaglušnom bukom, sipanjem pepela i slično trebalo je otjerati zimu, demone i zle sile te odbiti njihovo djelovanje od ljudi, stoke, domova i usjeva. Poklade se povezuju i s nizom srednjozimskih i pretproljetnih svetkovina i kultova antičkog svijeta, posebice rimskoga. S vremenom je kršćanska crkva prihvatila ove običaje pa se oni, u prilagođenom obliku, održavaju i danas.
U nastavku prenosimo članak portala Klik.hr koji se bavi jednim od grobova pronađenih na lokalitetu Rašaška u naselju Bobare koje je dio Općine Okučani. Ondje se od 2011. godine provode sustavna istraživanja te su u jednom grobu pronađeni ostaci osobe koja je bila u izrazito neobičnom položaju - grudni koš pokojnika bio je okrenut prema dolje, glava mu je bila odvojena od vrata, ispod koljena je otkrivena cigla, a ispod glave kamen.
Iako moderna znanost pruža logična objašnjenja za ove pogrebne rituale, ovakva otkrića pokazuju koliko su duboko mistična vjerovanja bila ukorijenjena u srednjovjekovnom društvu.
[Foto: YouTube]
Arheolozi su u Hrvatskoj otkrili neobičan srednjovjekovni ukop koji, prema istraživačima, potvrđuje dugotrajnost vjerovanja u vampire i zle duhove u istočnoj Europi.
- Znamo da je u mnogim slavenskim zemljama vjerovanje u zle duhove opstalo čak i nakon prihvaćanja kršćanstva. - izjavila je za Live Science Nataša Šarkić, neovisna arheologinja koja je proučavala ovo otkriće. - Vjerovanje u vampire bilo je prilično rašireno.
Grob, koji datira između 13. i 16. stoljeća, otkriven je prošle godine na arheološkom lokalitetu Rašaška (poznatom i pod nazivom Račeša), oko 112 kilometara jugoistočno od Zagreba, prenosi portal Sve o Arheologiji.
Isprva su istraživači primijetili velike kamene blokove unutar groba, za koje su pretpostavili da su pali sa zida u blizini. No, pravo iznenađenje uslijedilo je kada su analizom otkrili da je kostur bio obezglavljen, a lubanja odvojena od ostatka tijela.
Daljnja analiza pokazala je da se radi o muškarcu koji je nakon smrti bio namjerno iskrivljen - njegov trup bio je okrenut licem prema dolje, dok su mu ostali dijelovi tijela bili položeni na drugačiji način. Istraživači su također primijetili da su mu noge možda bile iščašene, što dodatno ukazuje na neuobičajene pogrebne prakse, pišu Šarkić i njezini kolege u knjizi 'Military Orders and Their Heritage' (2024), koja donosi rezultate nedavne arheološke konferencije u Zagrebu.
[Foto: Pexels ]
Znanstvenici smatraju da je ovaj specifičan način pokapanja mogao biti posljedica društvene stigmatizacije. Osoba je tijekom života možda bila smatrana devijantnom ili čak opasnom, što bi moglo objasniti strah zajednice da bi se mogla vratiti iz mrtvih.
Na kosturu su otkrivene zacijeljene ozljede, što ukazuje na nasilan način života, dok je analiza uzroka smrti pokazala da je muškarac preminuo od udarca u lubanju.
Ovo nije prvi ovakav nalaz u Hrvatskoj. Sve o Arheologiji izvještava da je sličan ukop otkriven 2024. godine u starogradskoj jezgri Pakraca, samo nekoliko kilometara sjeverozapadno od Rašaške.
Tamo je tijelo bilo položeno u bogato ukrašen drveni lijes, ali bez glave, koja nikada nije pronađena. Oba ukopa pokazuju zajedničko vjerovanje da osoba bez glave ne može ustati iz groba i nauditi živima.
Prema Šarkić, sve je više sličnih otkrića diljem Europe, posebno u Poljskoj, a razlog tome mogao bi biti sve veći broj bioarheologa u istraživačkim timovima, koji mogu preciznije identificirati ovakve ukope.
[Foto: Pexels ]
Lokalitet Rašaška dio je većeg naselja Bobare, koje su u ranom srednjem vijeku posjedovali vitezovi templari, vojni red koji je ime dobio po legendarnom Salomonovu hramu u Jeruzalemu. Kasnije su zemljište preuzeli vitezovi sv. Ivana, a u 15. stoljeću ono prelazi u ruke lokalnih plemića.
Arheološka istraživanja na ovom području traju od 2011. godine, a do sada je otkriveno više od 180 grobova. Iako neki potječu iz 13. stoljeća, većina ih je iz 15. i 16. stoljeća. Zasad je ovo jedini vampirski ukop pronađen na lokalitetu.
Zanimljivo je da srednjovjekovni 'vampiri' u Hrvatskoj nisu izgledali kao holivudski Drakula s blijedom puti i aristokratskom figurom. Naprotiv, kako objašnjava Šarkić, folklorni opisi s Balkana prikazuju ih kao napuhane, dugonokte i tamnopute.
Ovi opisi poklapaju se s izgledom tijela u kasnijim fazama raspadanja pa se smatra da je bilo kakav leš s naprednim znakovima dekompozicije mogao biti protumačen kao vampir.
Iako moderna znanost pruža logična objašnjenja za ove pogrebne rituale, ovakva otkrića pokazuju koliko su duboko mistična vjerovanja bila ukorijenjena u srednjovjekovnom društvu.