5851
Prikaza
2
Komentara
Ona je stvorena za uzgoj na otvorenom. Nastala je križanjem lasaste (buđanovačke) mangalice s nerastovima crnih pasmina Berkshire i Poland China (najstarija američka pasmina svinja), te engleske crne Cornwall svinje.
Na ovom gospodarstvu radi cijela obitelj, nositelj je Branko Brkić, a s njim se poljoprivredom bave i supruga Viktorija te sinovi Andrija, Danijel i Antun. Pridružila im se i Antunova djevojka Eleonora Bačani, koja je, kao i on, studentica 6. godine Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Povezala ih je ljubav, ne samo međusobna, nego i ona prema životinjama i poljoprivredi.
Na OPG-u "Brkić" uzgajaju ovce, svinje, te perad za svoje potrebe. Bave se i ratarstvom, viškove hrane prodaju, a najviše imaju livada, odnosno djetelinsko-travnih smjesa i lucerne. Sveukupno imaju oko 20 hektara zemlje.
Ono što je zanimljivo ne ovise kao drugi toliko o umjetnom gnojivu, jer imaju dosta stajskog gnojiva, što je svakako isplativije. Na njihovom gospodarstvu veći dio godine životinje su na otvorenom zbog velike površine pašnjaka, a kako ističe Antun Brkić i ekonomska računica je povoljna.
Fajferic, slavonska crna svinja
"Ona je stvorena za uzgoj na otvorenom. Nastala je križanjem lasaste (buđanovačke) mangalice s nerastovima crnih pasmina Berkshire i Poland China (najstarija američka pasmina svinja), te engleske crne Cornwall svinje. Tako smo dobili oplemenjenu domaću svinju koja je produktivnija i kvalitetnija. Isto tako dobro podnosi uvjete na otvorenom, odnosno jako dobro iskorištava volumenoznu hranu, znači pašu, žirovanje itd.
Običaj je da se pred klanje svinja zatvara u torove kako bi se dobila bolja kvaliteta mesa, odnosno više masti. Svinja je mesno-masni tip, karakteristična je po svojoj kvaliteti mesa i to upravo zbog količine masti. Svi misle da je to tzv. sapunjara, ali nije istina. One imaju prošarano i kvalitetno meso i zato ima tu svoju sočnost. Odlične su za suhomesnate proizvode zato što ima, za razliku od pietrena i hibrida, manje vode u mesu, jer slabije raste i ono je zrelije u sušenju", govori Antun Brkić o "fajfericama".
Ovo nije samo priča o uspješnom poljoprivrednom gospodarstvu, ovo je i priča o dvoje mladih ljudi Antunu Brkiću i njegovoj djevojci Eleonori Bačani koji nisu, kao većina mladih, pobjegli u velike gradove. Ne, ovi dvadeset petogodišnjaci se bave poljoprivredom, a Eleonora je čak iz Zagreba s 9. kata svoje zgrade odlučila doći na selo i baviti se poljoprivredom, te osnovati obitelj.
Iz Zagreba u Novu Kapelu
"Teško je pronaći one koji ostaju na selu, a čak oni koji žele ostati nemaju priliku. Nama se posrećilo u životu da imamo i priliku i volju. Vidimo se tu na gospodarstvu, imamo podršku roditelja i braće, te mislimo da možemo u budućnosti od toga živjeti", kaže Antun Brkić.
"Mi vidimo priliku u tome, baš zato što se okolo ljudi ne žele baviti poljoprivredom. To znači da će se proizvodi sve više i više tražiti, te ćemo tako možda i lakše plasirati svoje proizvode", ističe Eleonora Bačani.
Na pitanje kako je to sve krenulo, odnosno kako su se njih dvoje upoznali Eleonora kaže kako je sve počelo na prvoj godini studija, kada su se i sreli.
"Rodom sam iz Zagreba, tipična gradska djevojka s 13. kata nebodera. Ali oduvijek volim životinje i nešto me vuče na selo. Moji me poznaju i znaju da odmalena težim prema tome i da je to moja ljubav. S time se slažu i sretni su što mi je život pružio mogućnost da se pronađem u jednom takvom okruženju", kaže Eleonora.
Seoski turizam kao dio projekta
Nakon što smo posjetili gospodarstvo OPG-a "Brkić" u Novoj Kapeli uputili smo se u brdsko selo Pavlovce koje se nalazi u Općini Nova Kapela. Selo ima 37 stanovnika, ali je vrlo živopisno i lijepog krajolika zbog svog brdskog terena. Bili smo u dvorištu tradicionalne slavonske kuće u vlasništvu upravo obitelji Brkić.
"Kuća je iz 1892. godine. Ove godine smo kuću obnovili i dobili smo rješenje za bavljenje usluga u seoskom turizmu. Planiramo spojiti cjelokupnu priču nekadašnjeg života na selu, od uzgoja životinja do načina prehrane, dakle voćarstva itd. U selu je osnovana udruga, a pokretač je moj otac Branko. Dobili smo do sada 200.000 kuna od Ministarstva turizma, a novci su uloženi u izgradnju šetnica i infrastrukture. Napravili smo dvije sjenice u selu, a još se planira izgraditi park sv. Valentina u blizini kapelice. Dio novaca je otišao na uređenje kuće na našem gospodarstvu, ali i još jedne kuće i to čovjeka koji je oženjen iz ovog sela Ivana Memedovića iz Zagreba", rekao je Antun Brkić.
Da zaključimo ovu priču. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo "Brkić" iz Nove Kapele je jedan odličan primjer kako se od poljoprivrede zaista može živjeti. Uz to ovo je i priča o dvoje mladih ljudi koji se (na sreću) nisu odlučili za odlazak u velike gradove kao većina drugih samo kako bi preživjeli. Antun je ostao na selu i štoviše za njim je došla upravo iz velikog grada još jedna mlada osoba, te će zajedno razviti i obitelj i gospodarstvo. Jedna vrlo zanimljiva i priča sa sretnim krajem na koju bi se trebali ugledati mnogi mladi s našeg područja.