Šestero panelista raspravljalo je večeras o izazovima i prilikama moderne poljoprivrede te pokušalo dati svoje mišljenje o tomu u kojem smjeru treba ići hrvatska poljoprivreda - i Slavonija skupa s njom.
ZADUBRAVLJE - U Zadubravlju je večeras održan okrugli stol naziva „Poljoprivreda na raskrižju – izazovi i prilike”, u organizaciji Savjeta mladih Udruge Za bolje sutra. I ovaj je put Udruga okupila respektabilne govornike, ali i zainteresiranu publiku, uz žaljenje organizatora što se službeno pozivu nije odazvao nitko u ime Brodsko-posavske županije.
Željka Gavranović / PlusPortal
Tema okruglog stola bila je usmjerena na aktualne izazove u poljoprivredi, ali i na mogućnosti koje se otvaraju kroz nove tehnologije, mlade proizvođače te suradnju lokalnih zajednica i institucija. Cilj je, kazali su organizatori, potaknuti konstruktivan dijalog između predstavnika lokalne i regionalne vlasti, poljoprivrednika i mladih, kako bi svi zajedno promišljali budućnost slavonske poljoprivrede.
- Kao Udruga se bavimo uspostavljanjem dijaloga među različitim dionicima. Uočili smo što poljoprivrednici navode kao najčešće probleme i izazove, napravili anketu i zahvaljujemo im što su nam odgovorili na pitanja. To nam je pomoglo u izboru panelista. Želimo da ova večer bude korisna svima prisutnima. - kazala je magistra geografije Patricija Velečki, moderatorica okruglog stola i predsjednica Savjeta mladih Udruge Za bolje sutra.
Željka Gavranović / PlusPortal
Panelisti su bili izv. prof. dr. sc. Nataša Bokan (Zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj), Eva Mirosavljević, viša analitičarka Sektora za podršku i razvoj poduzetništva, koordinaciju i međunarodnu suradnju (HAMAG BICRO), potom prof. dr. sc. Aleksandar Lukić, dopredsjednik Hrvatske sekcije Europskog vijeća za selo i male gradove (ECOVAST) i redoviti profesor na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Ivica Galović iz Poljoprivredne zadruge Prvča, voditelj Područne službe za stručnu podršku - područne jedinice Slavonski Brod Željko Kucjenić (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) te predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Robert Hadžić, koji sudjeluje u radu Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske voćarske zajednice i član je Via Campesine.
Željka Gavranović / PlusPortal
- U Hrvatskoj je poljoprivreda već 35 godina na raskrižju. Toliko dugo nemamo kontinuiteta. Nadamo se da mlade snage tu nešto mogu promijeniti i izvrsno je da su upravo mladi iz ove sredine organizirali ovakav skup. Poljoprivreda je jedino na čemu ruralna zajednica može bazirati svoj razvoj, a što je još važnije - to je jedini način da sela ne ostanu prazna. Taj demografski i socijalni aspekt poljoprivrede je primaran. - kazao je Hadžić.
Željka Gavranović / PlusPortal
Ruralna geografija, Baština i turizam u ruralnim područjima, Regionalno i prostorno planiranje,... - samo su neki od kolegija koje profesor Aleksandar Lukić predaje studentima na Geografskom odsjeku zagrebačkog PMF-a. I večeras je pokazao kako ih mnogočemu ima podučiti, a stigao je na poziv svojih bivših studenata.
Željka Gavranović / PlusPortal
- Hrvatska se od ulaska u EU prilagođava novim pravilima u poljoprivrednoj proizvodnji koje, nažalost, prate brojni negativni trendovi u smislu učinkovitosti poljoprivrede, prestrukturiranja gospodarstava, broj OPG-ova se kontinuirano smanjuje,... Dominantna karakteristika ruralnih područja u Hrvatskoj gdje je poljoprivreda važna je određena stagnacija, zaostajanje i teško dostizanje razine učinkovitosti europske poljoprivrede. Veliki poljoprivredni sustavi s tim se dobro nose, ali manji i srednji poljoprivredni proizvođači teško pronalaze nišu na tržištu. Treba razmišljati o načinima podrške istima jer poljoprivreda ne može počivati na par velikih proizvođača. U konačnici, manji i srednji proizvođači vlasnici su više od 80 posto poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj i nemoguće je da sva sredstva i poticaji budu usmjereni na par velikih subjekata. Strategije za rješavanje toga su raznovrsne. Možda strahovito pojačati kooperaciju manjih, srednjih i velikih,... Poljska poljoprivreda jedna je od najučinkovitijih poljoprivreda novih članica. Kad razgovaram s kolegama s varšavskog Instituta, kažu mi kako je glavno to što su uspjeli održati veze između prehrambene industrije i poljoprivrede koje su u Hrvatskoj, nažalost, jako popucale. Uz to, naglasak je na jačanju kratkih opskrbnih lanaca (zadružno i klastersko udruživanje, grupa solidarne razmjene, javna nabava za javne službe, povezivanje poljoprivrede i turizma). - kazao je profesor Lukić.
Željka Gavranović / PlusPortal
Neki govornici dali su i drukčije uvide u poljoprivredu, kakve nemamo priliku često čuti.
- Imamo mladih i obrazovanih poljoprivrednika, ali ne dovoljno. OPG-ova je sve manje. Ja sam danas govorila o položaju žena u ruralnom razvoju i poljoprivredi. Žene su velik dio radne snage, ali njihov je doprinos i dalje relativno nevidljiv i statistički nezabilježen. Sve je manje žena u Hrvatskoj koje vode i nose poljoprivredna gospodarstva. Poljoprivrednice kao skupina su sve starije. Žene u svom radu žele balansirati privatni i poslovni život, imaju manja gospodarstva i izložene su nesigurnijem poslovanju, a u diversifikacijskim aktivnostima su vrlo aktivne. Dakle, sve one dodatne aktivnosti gospodarstava su uglavnom na ženama i na tome da ih one smisle i pokrenu. - otkrila nam je sociologinja Nataša Bokan, profesorica na Agronomskom fakultetu.
Svojim su dolaskom okrugli stol i važnu temu podržale SDP-ova saborska zastupnica (i sama poljoprivrednica) Ivana Ribarić Majanović, novi načelnik Općine Garčin Josip Vidaković, županijske vijećnice Marija Milašin i Marina Logarušić i brojni lokalni poljoprivrednici te mještani.
