'Kao i prethodnih godina  odgovorno  smo upravljali sredstvima koja smo imali', za portal novagra.hr, piše Zvonimir Karlik općinski načelnk Dragalića. Onaj Karlik o kojem smo pisali OVDJE i OVDJE i OVDJE... Držeći kako je nužno isticati sve što je neki javnik činio, bilo to zlo ili dobro, u nastavku, u cijelosti, prenosimo svojevrsno izvješće o radu općinske uprave Dragalić.  

Na kraju smo kalendarske i poslovne 2016. godine koja je vrlo slična 2015. po većini parametara. Općinska uprava radila je u skladu sa usvojenim programima, donesenim proračunom i ukazanim izvanrednim potrebama. Uz redovite aktivnosti, održavanja tzv. hladnog pogona, održavanje i dograđivanje javnih površina i javnih objekata, gradnje, odnosno rekonstrukcije cesta, izrade projektne dokumentacije za potrebe rekonstrukcije dijela Vatrogasnog doma, uređenje prostora za buduću ambulantu u koju će biti smješteni liječnik obiteljske medicine, stomatolog i ljekarna, kao i dokumentacije za izgradnju prostora za potrebe budućeg dječjeg vrtića, financirane su aktivnosti svih udruga i vjerskih zajednica, obnova i rekonstrukcija vjerskih objekata, održavanje i ulaganja u groblja, pomoći za novorođenče, kupovina udžbenika za učenike 1.- 4. razreda OŠ,  priprema i raspisivanje natječaja, uređivanje i vođenje web stranice, priprema, organizacija i obilježavanje prigodnih datuma bitnih za Općinu, sufinancirana je kupovina udžbenika roditeljima 5.-8. razreda OŠ, kupljeni i podijeljeni poklon paketići u povodu prigodnih blagdana….

Sve navedeno pripada u redovne programe i nije ništa posebno što bi neka općinska uprava trebala raditi, ili što je napravila.

Naime, jedinice lokalne samouprave ovakvog karaktera, čije se određenje očituje u broju stanovnika, industrijskoj razvijenosti, svom institucionalnom kapacitetu, te posljedično svemu nabrojanom, kao konačni rezultat u svojim aktivnostima limitirana je visinom izvornih prihoda. Do prije dvije godine izvorni prihodi naše Jedinice lokalne samouprave (JLS) činili su oko 50 posto ukupnog godišnjeg proračuna, odnosno oko 1.500.000 kn.

Izmjenama seta poreznih zakona, odnosno za JLS krucijalnom promjenom, povećana je  visina osnovice neoporezivog dijela prihoda na dohodak, što je činilo 75% izvornih prihoda, te je prihod s osnove poreza na dohodak smanjen za gotovo 500.000 kn na godišnjoj razini, odnosno oko 35% izvornih prihoda. Proteklo razdoblje donijelo je umjesto 1.200.000 kn, nešto malo više od 700.000 kn izvornog prihoda godišnje. Tim smanjenjem uvelike je smanjen prostor aktivnosti koje provodimo, odnosno svedeni smo na osnovne aktivnosti, koje još uvijek obavljamo, no onemogućena nam je samostalna akumulacija sredstava sa kojima bismo mogli intervenirati u manje infrastrukturne zahvate ili u naš udio sufinanciranja planiranih projekata za koje izvor financiranja tražimo u raznim fondovima, gdje se mogućnost za dobivanje sredstava povećava vlastitim učešćem…

Novim izmjena poreznih zakona koje bi trebale stupiti na snagu u nekim dijelovima već 1.siječnja 2017., novim povećanjem osnovice neoporezivog dijela dohotka, slijedit će dodatno smanjenje izvornih prihoda, za dodatnih 300 do 400 tisuća kn. To će po svemu sudeći izvorne prihode dovesti na razinu 35% veličine prihoda od prije tri godine, odnosno sa 1.500.000 na cca 550.000 kn na godišnjoj razini. Ukoliko najavljena kompenzacija izgubljenih prihoda po ovoj osnovi bude kategorizirana kao "pomoć opće države”, a ne kao nadoknada izvornih prihoda, praktično "izvorni prihod”, ta činjenica dovest će pred samo ukidanje sličnih JLS, a time potencijalno i naše JLS.

Ova općina je u proteklih 20 godina opravdala svoje postojanje. Mnoge stvari ne bi bile napravljene da nismo bili samostalni i da smo ovisili o odlukama nekog drugog centra. No, sadašnja realnost nas polako, ne našom krivicom, dovodi u poziciju u kojoj je naš izvorni prostor za djelovanje smanjen ispod razine održivosti.

Rješenje za nadoknadu smanjenih prihoda leži i u poduzimanju aktivnosti kroz donošenje odluka o povećanju ili uvođenju novih lokalnih nameta građanima. Obzirom da  je gospodarska, kao i socijalna situacija na ovakvim prostorima vrlo složena i teška, takova opcija za mene osobno nije prihvatljiva, a siguran sam i za većinu općinskih vijećnika, slijedom čega mogu konstatirati kako nemam namjeru poduzimati takove korake, jer to bi bio dodatan impuls u negativnom smjeru, odnosno prema daljnjem raseljavanju i odlasku. Ovi prostori ničim nisu zaslužili da odumru, naprotiv ovi prostori su stvoreni za kvalitetan i lijep život, no ratne i tranzicijske posljedice, te silna nebriga šire zajednice dovela je do ukupne devastacije ovakvih prostora. Industrija je uništena, radnih mjesta je sve manje, socijalna primanja omogućuju puko preživljavanje, a Bog nam na žalost nije dao more slane vode, već nam je dao plodnu zemlju čije plodove nema tko otkupiti i pokrenuti preradu i proizvodnju. Pogone koji su dorađivali plodove slavonskih ravnica odnijela je ratna strahota, te sramotna privatizacija i pretvorba svega zajedničkog u jedno veliko ništa. Doista, krajnje je vrijeme da se šira zajednica okrene prema ovim prostorima i pomogne da se osigura pomak prema boljem načinu života.

Navest ću samo jedan mali primjer. Izradili smo projektnu dokumentaciju za školsku sportsku dvoranu prije 9 godina, započeli izgradnju prostora za parkiranje vozila vezanog uz dvoranu, kako bismo sačuvali valjanost dozvole za građenje. Osam godina pokušavamo pronaći interes šire zajednice da pomogne u izgradnji ovog objekta, zbog naših najmlađih, zbog onih roditelja koji su vratili svoju djecu poslije rata na ove prostore sa vjerom u bolje sutra, jer su sve dali što su imali za to bolje sutra. Danas su njihova djeca odrasla i sad imaju svoju djecu, a da ni njihova djeca nemaju još uvijek izgrađenu školsku dvoranu u kojoj bi zadovoljavala minimum uvjeta za održavanje običnog tjelesnog odgoja. Po zimskom vremenu i kiši su zatvorena u jednoj učionici, gdje u skučenom prostoru, uz maksimalnu improvizaciju, provode nešto što se naziva "satom tjelesnog odgoja”. Svako priznanje roditeljima na strpljenju, učiteljima na požrtvovnosti i djeci na prihvaćanju, ali sve nas skupa, odgovorne za ovaj primjer, može biti sram, ja svoj dio odgovornosti osjećam u punom smislu te riječi.

Primjera ima još, ali svi vi koji ovo čitate znate za njih i svako od vas mogao bi navesti neki primjer  iz svoje sredine.  Problem je jer se ne usuđujemo to reći, jer mislimo kako ćemo zatvoriti i ona malo "odškrinuta” vrata iza kojih nas možda čeka rješenje. Mislim da  je iščekivanje već toliko dugo pa se bojim da uskoro neće imati tko dočekati rješenje. Zajednice nam se prazne, odlaze oni koji trebaju biti budućnost, šira zajednica prepustila je ovakve prostore same sebi, a ovi prostori još nisu izliječili niti sve ratne rane. Proces je suviše spor i suviše dug. Ipak, sjetimo se, ovi ljudi su dali sve što su njihovi stari generacijama stvarali kako bi naša Domovina bila rođena.

Nije mi bila namjera nikoga povrijediti, nemojte zamjeriti, samo sam čovjek koji radi i djeluje između mogućnosti i očekivanja.  Vidimo što treba, pokušavamo i radimo u skladu s mogućnostima i znam da sami, bez pomoći šire zajednice, više od ovoga ne možemo jer nemamo iz čega, a i to što smo imali i što imamo, kroz spomenute porezne reforme polako nam se uzima. Sve lagano upućuje na onu, nećemo vas ukinuti, ostavit ćemo vas i bez ono malo što imate, pa ćete nestati sami.

Ostaje mi samo na kraju ove poslovne godine obećati kako ćemo nastaviti sa traženjem rješenja za ovu situaciju, kako ćemo i nadalje, kao svih ovih godina, odgovorno upravljati sa sredstvima koje imamo, da ćemo i nadalje provoditi programe koji su presudni za funkcioniranje naše zajednice i da ćemo neovisno o izvornom proračunu nastojati kontinuirano tražiti rješenje za infrastrukturne zahvate, za koje smo ishodili dozvole za građenje, kroz redovne upravne postupke, a koji su u vrijednosti koja je po projektantskim troškovnicima, veća od 35.000.000 kn. To je novac kojeg nemamo, koji možemo privući samo ako apliciramo na fondove te za isti moramo pronaći rješenje kroz konzultante, jer kako sam rekao na početku, institucionalni kapacitet nije dostatan za samostalno pronalaženje izvora potrebnih sredstava.

U uvjerenju kako nas očekuje razdoblje stabilizacije političkih prilika, koje će donijeti mirno političko razdoblje pred nama, čiju posljedicu ćemo doživjeti u stvarnom okretanju službene državne politike prema našim, ovim slavonskim prostorima, koji su dali sve što su imali za ostvarenje višestoljetnoga sna, a prostor naše općine je u tom vremenu u punom smislu ovih riječi dao svoj doprinos, kako u materijalnom, tako i u ljudskom potencijalu.

Svim mještanima naše općine, općinskoj upravi, svim članovima Općinskog vijeća i kolegama zamjenicima želim puno zdravlja i uspjeha u novoj 2017. godini.

S izrazitim poštovanjem prema svim građanima naše općine, općinski načelnik, Zvonimir Karlik.