OPRISAVCI - Ovo je treća velika poplava ove godine na Gajni, o kojoj brine udruga Brodsko ekološko društvo. Iris Beneš, koordinatorica BED-a, kaže da su članovi udruge do preksinoć uspjeli spasiti sve životinje, konje, svinje, goveda, ovce i druge domaće životinje. Sve životinje su izvorne hrvatske pasmine, što je dio projekta njihova očuvanja od izumiranja. Konji posavci i crne slavonske svinje nalaze se u središnjem dijelu pašnjaka, kod novoizgrađenog tradicionalnog stana, a goveda u selu, iza nasipa. Štala sa sjenikom, na kojem vrh krova doseže oko osam metara, u središnjem dijelu pašnjaka, gotovo je u potpunosti pod vodom.

Primjeri Kopačkog rita i Lonjskog polja pokazuju valjanost ovog pristupa. Ovakav pristup promovira EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive obrane od poplava.

'Na sjenik se penjemo iz čamca', kazala je Beneš tportalu, za koju je poplava uvijek izvanredna situacija na koju udruga mora biti spremna da bi na vrijeme spasili životinje od utapanja. 

Dosta je teško, kaže, brinuti i dežurati da 53 krave s telićima, koje su evakuirane preko nasipa, ne prekinu konop električnog pastira i krenu pasti travu na nasip. Ove životinje čine jedno od posljednjih stada slavonskog podolskog goveda u Hrvatskoj.

'Pripremljeni smo za ovakve situacije, jer znamo da će svake godine plaviti. Ove godine osobito je teško, jer je ovo već treća poplava, a Gajna je već bila pod vodom kada je došao novi val', objašnjava Beneš.

Prevencije katastrofalnih poplava u naseljima

Da bi Gajna funkcionirala kao sustav, proveden je cijeli niz mjera odvodnje i dovodnje vode iz i na pašnjak. Izgrađen je Lateralni kanal s ustavom kojom je moguće regulirati vodostaj pritoka Save i razinu vode u prirodnim depresijama na pašnjaku. 

Svake godine ovaj pašnjak plavi Sava, uz koju su nekada postojali deseci takvih poplavnih područja. Voda bi se izlijevala, za visokih vodostaja, iz korita rijeke i prekrivala stotine hektara pašnjaka koji su služili ispaši stoke iz okolnih sela. Pašnjaci su se postupno zapuštali, zarastali i nestajali uslijed opsežnih regulacija, isušivanja i prekrajanja rijeke te odustajanja od tradicionalnog stočarstva, a Gajna je spašena zahvaljujući inicijativi BED-a i suradnji mještana Oprisavaca i Poljanaca, koji su ju od početka 1990-ih godina krenuli obnavljati od zarastanja u šipražje.

Biolog Goran Šafarek smatra da je Gajna odličan primjer upravljanja poplavnim područjima kojih bi uz naše nizinske rijeke trebalo biti više radi prevencije katastrofalnih poplava u naseljima.

'Primjer Gajne govori o pametnom korištenju zemljišta u poplavnoj nizini Save. Poplavni pašnjaci prilagođeni su za poplave, voda im ne smeta, a opet se na njima, na ostatku godine, uzgaja stoka. Nažalost, većina ovakvih pašnjaka pretvorena je u intenzivnu poljoprivredu koju uz probleme zagađenja i gubitka biološke raznolikost ne podnose poplave i zbog njih moramo ulagati u skupocjene u dugoročne neučinkovite tehničke sustave zaštite', rekao je Šafarek za tportal.

Vraćanje rijeka u prirodno stanje 

Projekt na Gajni ostvario je višestruke koristi. Od 1990-ih do danas na Gajnu se vratila bioraznolikost i pašnjak je ponovno dobio svoju ekonomsku svrhu važnu za mještane Oprisavaca i Poljanaca, koji imaju dragocjeni izvor hrane za stoku. Ovdje obitava 12 vrsta sisavaca, 37 vrsta ptica, 11 vrsta vodozemaca i gmazova, 24 vrsta riba, koje su u kategorijama strogo zaštićenih i zaštićenih. Ovdje raste i 245 biljnih vrsta, od kojih 39 iz kategorije strogo zaštićenih i zaštićenih. Zato je Brodsko-posavska županija svih 331,7 hektara Gajne zaštitila kao značajni krajobraz što je u nadležnosti županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.

Njezina vodnogospodarska važnost sada osobito dolazi do izražaja, kada je istočnu Slavoniju, sela nizvodno od Gajne, pogodila neviđena katastrofa.

'Jedno do dobrih rješenja obrane od poplava je vraćanje rijeka u prirodno stanje odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i močvarnih područja, sve to unutar kvalitetnih nasipa. Ključ je što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi unutar njih, a ne da plavi gradove i sela. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo što brže provesti vodeni val i potom malo pomalo dopustiti da se voda izljeva u prirodne retencije - spoj tradicije regulacije rijeka u naseljima i modernog razumijevanja rijeka. Primjeri Kopačkog rita i Lonjskog polja pokazuju valjanost ovog pristupa. Ovakav pristup promovira EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive obrane od poplava', objasnio je Šafarek.