BRODSKI STUPNIK - Prekomjeran uvoz vina upitne kakvoće te izostanak brandiranja hrvatskih vina i Hrvatske kao vinarske zemlje, osnovni su problemi na koje su upozorili domaći vinari na, trećoj po redu, degustaciji vina "Putovima vina" održanoj proteklog vikenda u vinariji "Zdjelarević" u Brodskom Stupniku.  Kod "Zdjelarevića" se okupilo tridesetak najboljih vinara iz cijele Hrvatske. Riječ je o projektu koji se održava dva puta godišnje, a kojeg je pokrenula Mediterra Natura te Globtour event. "Projekt je zamišljen kao marketinški i jedinstven je u regiji, a poanta je da struka definira koja to vina mogu zadovoljiti inozemno (svjetsko) tržište", rekao je Miroslav Mirković autor projekta "Putovima vina".

Među 36 vinara u Hotelu i vinariji "Zdjelarević" bio je i poznati hvarski vinar Antun Plančić, koji izvrsna vina plasira u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Češku, Njemačku, a uskoro osvaja i kinesko tržište.  "Mi nismo toliko okrenuti tržišnim aktivnostima već smo fokusirani isključivo na proizvodnju, budući da je naša komparativna prednost razvijen turizam. Hvar godišnje ostvari oko 1,5 milijuna noćenja, pa ako samo jedan ili dva posto od toga dođe u vaš podrum to je već velik rezultat. U regijama koje nemaju tako jak bazni turizam kao Dalmacija, kroz ovakve sadržaje stvarate priču o vinskoj regiji. To su načini oživljavanja vinarskog kraja, za što treba samo primijeniti iskustva razvijenijih poput Toscane i Provanse", kaže Plančić. Smatra da je upravo u turizmu, velika perspektiva za hrvatske vinare, no pri tome se ne smije zanemariti ni potencijal koji se pruža u izvozu prije svega baziran na autohtonim sortama koje Europa i svijet traže, a Hrvatska ima za ponuditi. No, Plančić upozorava da pretjerani uvoz guši domaću proizvodnju jer se prije 15 godina u Hrvatsku uvozilo pet posto od ukupnog izvoza vina, a danas je situacija obrnuta. Naglašava također veliki problem nebrandiranja Hrvatske kao vinske zemlje. "Hrvatska bi mogla biti veliko otkriće na svjetskoj vinarskoj karti. Međutim, mi vinari sami nemamo ni kapaciteta ni snage ni kapitala da izbrandiramo zemlju. Tu nam država mora pomoći",  poručuje A.Plančić. S njim se slaže i Ivan Enjingi koji ističe da vinogradari i vinari dosta pojedinačno rade na brandiranju, međutim izostaje zajednički trud koji jedino može dati rezultate. "Vino se olako uvozi, a teško izvozi, za što je krivac državna administracija koja je toliko zakomplicirala izvoz. Iako je prodaja smanjena zbog recesije, najveći je problem uvoz rinfuznih vina, pa čak i grožđa, što bi trebalo zabraniti, a dozvoliti uvoz vrhunskih vina u bocama, pa da se ogleda tko je bolji", - mišljenja je I.Enjingi.

Domaćin Davor Zdjelarević, koji planira povećati kapacitet proizvodnje te sadašnjih 20-ak ha proširiti za još šest kako bi trenutnu proizvodnju od 200 000 boca godišnje povećao na 300 000 boca kaže da trenutačno izvozi oko 30 posto s tendencijom rasta. "Hrvatsko tržište je dolaskom novih vinara, a sada je oko 2.500 registriranih vinarija, postalo pretijesno, no takvi nas uvjeti tjeraju da radimo bolje i više i da se sve više krećemo izvozu", - kaže Zdjelarević, dodajući da se kroz turizam može generirati bolja potrošnja, no zbog sezonskog karaktera turizma dolazi do poteškoća u financiranju cijelog procesa. Franjo Francem, predsjednik društva enologa, upozorava da iako imamo izvrsna vina s kojima se može natjecati bilo gdje u svijetu, što dokazuju brojne medalje s međunarodnih natjecanja, Hrvatska je još uvijek "no name" proizvođač vina u svijetu. "Po obimu proizvodnje vina Hrvatska je vrlo mala, predstavlja tek neznatan dio svjetske proizvodnje vina. Po imenu, značaju i po vrijednosti nekih vina također nas nema. Iako mi i danas izvozimo vina, s takvim izvozom nismo zadovoljni, a jedan od bitnih razloga je što do sada nismo gotovo ništa napravili na marketingu vina Hrvatske. Nismo brandirali Hrvatsku kao vinsku zemlju. Dužnost je svih nas, od proizvođača do komora i ministarstva skupiti glave te izvršiti sustavni napredak na brandiranju vinske Hrvatske, jer tek ispod hrvatske zastave možemo uspješno nastupiti bilo zajedno bilo pojedinačno. Time ćemo dobiti prepoznatljivost u svijetu pa time i lakši plasman proizvoda", poručio je F.Francem.