OPRISAVCI - Javna rasprava o novom uzgojnom programu Udruge uzgajivača slavonsko-srijemskog podolca UUSSP, održana je u selu Oprisavci, u prostorijama Stana na Gajni, piše Agroklub. U druga uzgajivača, navodi programska koordinatorica Iris Beneš, postoji od 2008. godine, s glavnim ciljem zaštite i unaprjeđenja uzgoja te stare hrvatske, kritično ugrožene pasmine.

"Početkom 20. stoljeća slavonsko srijemski podolac bio je najznačajnija i najzastupljenija pasmina goveda u Baranji, Srijemu i Slavoniji, te u Podravini do Virovitice gdje je činilo oko 90% od ukupnog broja goveda i uvelike se koristili za teške poslove u poljoprivredi. Zaštita pasmine nije samo očuvanje kulturne i prirodne baštine, nego i očuvanje vrijednog genetskog materijala izdržljivosti i prilagodljivosti. U skladu s današnjim potrebama, slavonsko srijemski podolac više se ne koristi kao radno govedo. Sve više se koristi za ekološku proizvodnju mesa s naglaskom na iskorištavanju zapuštenih i  neiskorištenih prirodnih resursa u područjima gdje je pasmina povijesno vezana za očuvanje zaštićenih krajolika i biološke raznolikosti. U cijeloj Hrvatskoj u 2017. godini ostalo je tek 201 krava od čega se 72 nalaze u Brodsko-posavskoj županiji, a na Gajni je otprilike trećina svih nacionalnih uzgajivača", stoji u priopćenju Udruge.

Na raspravi je dr.sc. Zdenko Ivkić, voditelj uzgojnog programa UUSSP-a, predstavio nacrt programa na kojem se radilo tijekom ove godine. Raspravi su prisustvovali vodeći stručnjaci na tom polju sa visokoškolskih ustanova iz Zagreba i Osijeka, Hrvatske poljoprivredne agencije te članovi udruge.

"Uzgajivači su osim niske produktivnosti najviše od svega isticali probleme s plasmanom svojih proizvoda i neprepoznavanju od strane tržišta te velikim administrativnim ograničenjima povezanim uz petogodišnje obveze uzgoja propisane potporama izvornih i zaštićenih pasmina. Problem plasmana imaju i podolci uzgojeni na Gajni koji se prehranjuju isključivo biljnom ishranom, proizvedenom bez korištenja umjetnog gnojiva i drugih kemijskih sredstava, neopterećeni hormonima i antibioticima, koji cijelu godinu provode u ekstenzivnom uzgoju na ispaši zaštićenog poplavnog pašnjaka", otkriva Iris Beneš.

Posebna pažnja, zaključuju u priopćenju, posvećena je mogućnosti osmišljavanja gospodarskih programa za iskorištavanje o čemu je, iz svog velikog iskustva u zaštiti istarskog goveda u ime Agencije za ruralni razvoj Istre, govorio Gordan Šubara dr.vet.med. "Mora biti potpuno jasno da bez sustavne i dugoročne pomoći županija, u dijelovima programa koje uzgajivači nisu u mogućnosti sami provesti, ne možemo govoriti o dugoročno uspješnom programu i opstanku", naglasio je Šubara.

Izražena je i nada u buduću suradnju i prijenos iskustva Istarske županije i slavonskih županija te razvojnih agencija u očuvanju izvornih pasmina.