ČAGLIN / NAŠICE - Kako sada stvari stoje, remont i obnova pruge od Pleternice do Našica, točnije dionice od Čaglina do Našica, neće skoro u realizaciju, bar ne u sljedećih pet godina prema obavijesti, koja nam je na naš upit, poslana iz HŽ Infrastrukture. "HŽ Infrastruktura u sljedećem petogodišnjem razdoblju nije planirala remont pruge od Našica do Čaglina. U ovom trenutku željeznički promet odvija se na dionici Pleternica-Čaglin dugoj 17,5 kilometara, koja je obnovljena u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Vrijednost obnove iznosila je 25,5 milijuna kuna". piše u odgovoru pristiglom iz HŽ-a.
O ovoj temi pisali smo već u nekoliko navrata, a posljednji puta prije dvije godine, kada smo na isti upit o planiranim i izvedbenim radovima od iste državne tvrtke, HŽ Infrastrukture, dobili odgovor kako se "ukupna vrijednost obnove dionice pruge između Čaglina do Našica procjenjuje se na cca 56 milijuna kuna". Pri tome su dodali kako, "s obzirom na ograničena financijska sredstva" u tom trenutku nisu bili u mogućnosti davati informacije vezane uz rokove obnove navedene dionice.
Kako se od tada do danas ništa nije pomaknulo s mrtve točke, a prema dobivenim informacija, do 2025. godine, nikakvih radova na toj pruzi neće biti, nameće se pitanje hoće li će do njih uopće ikada i doći?
Važnost i ulogu željezničke pruge od Nove Kapele preko Pleternice do Našica za vrijeme Domovinskog rata i njenu ulogu u obrani Republike Hrvatske, kada je bila jedina željeznička poveznica s okupiranim istočnim krajevima Slavonije, nije potrebno posebno isticati i podsjećati na to. Bar ne one suvremenike koji se toga i te kako dobro sjećaju. To ne važi za one koji se tih vremena sjećaju i na njih se pozivaju samo onda kada im je to osobno potrebno i korisno. Njima bi trebalo osvježiti pamćenje na značenje ove pruge iz vremena na koje su tako ,,ponosni" i potaknuti ih da se aktivnije uključe u ovaj projekt, pogotovo ako su u poziciji da to mogu učiniti. Zbog povijesnog značenja ove željezničke pruge, ali još više zbog budućnosti gospodarskog i demografskog razvoja svih područja kojima pruga prolazi, njenu obnovu treba postaviti kao strateški javni interes prometne povezanosti Požeško slavonske i Osječko-baranjske županije. Jedinice lokalne samouprave, gradovi Pleternica i Našice, te Općina Čaglin, koja je postala slijepo prometno crijevo zbog neprometovanja ovom prugom, a - na žalost - dobrim dijelom i zbog toga jednom od gospodarski najnerazvijenijih i demografski najopustošenijih općina u Hrvatskoj, nikako ne mogu ostati ravnodušni što neostvarenje ovog projekta šteti njihovu razvoju i napretku.
Oni koji su odgovorni što ova željeznička pruga stoji u napuštenom i zapuštenom stanju, ni malo se ne uključuju u pripreme i potrebe novoga doba, o kojem se sve više govori, i na čemu se već sada radi, a prema kojem će se sav prijevoz robnih dobara i ljudi u što većoj mjeri morati preusmjeriti s cestovnog na plovni, riječni i morski, te željeznički promet. U sljedećih desetak godina, EU će od svih članica zahtijevati da ovu mjeru ispoštuju u zadanim i mogućim okvirima, a ona bi se trebala kretati od 30 do 50% u korist željezničkog i plovnog prometa. Ovakve direktive i mjere za Hrvatsku, a pogotovo za Slavoniju, ne bi trebale predstavljati nikakav veliki problem u koliko obnašatelji javne vlasti na vrijeme shvate i prepoznaju potencijale koji su im na raspolaganju. Bilo da je riječ o onim prirodnim potencijalima koje nude rijeke Save i Drave, bilo da je riječ o onima koji su nemarom zapušteni i napušteni, kao što je dionica željezničke pruge od Čaglina do Našica. Kao i kod mnogih drugih slučajeva, i u ovom se može upotrijebiti ona narodna ,,Majka se ne diže dok dijete ne zaplače". Jer da je netko do sada bio jasan i glasan ovaj problem bi sigurno već bio uvršten bar u neke planove HŽ Infrastrukture, ili bi već bio u realizaciji, kao što se to već radi na nekim lokalnim željezničkim prugama u ostalim dijelovima Hrvatske.
I na kraju za one koje malo više vole, ali i štuju povijest, dužnost je podsjetiti, da je prva lokomotiva, željezničkom prugom Osijek-Našice- Pleternica- Nova Kapela-Batrina, prošla 9. lipnja 1894. godine, a svečano otvorenje bilo je 2. prosinca 1894. godine, kada je među prvim putnicima bio i ban Khuen Hedervary. Bilo je to prije više od 125 godina, kada Hrvatska nije bila samostalna i neovisna država, samo nek' se i to zna
