Ako ruralno slavonsko mjesto s oko četiri tisuće stanovnika godišnje ostvari 5408 noćenja, a nudi tek 37 kreveta za strane i domaće goste, jasan je to pokazatelj kako se, kada je u pitanju seoski turizam, mora i može ići naprijed.
LJESKOVE VODE - Zapuštenost te nedostatak uređenja i sadržaja, već godinama
ne priječe Brođane da uživaju u prirodnoj ljepoti Ljeskovih voda - umjetnog
jezerca i okolne šume udaljene tek dva kilometara od Korduševaca. Sama vožnja
do te zelene oaze, za lijepog vremena, uveselit će svakoga. Danas i za
Slavoniju rijetki prizori koji se sa ceste koja vodi prema Jezeru vide iz
dvorišta seoskih gospodarstava, dovoljni su za zaključiti kako se radi o
potencijalnom turističkom biseru. No, on je već desetljećima rezerviran tek za 'lokalce'. Za ostale, posebice strane goste, ostaje nepoznanica.
Opraštajući se s ljetom, brojni su Brođani i ove nedjelje
posjetili Ljeskove vode, uživajući u obiteljskom druženju, amaterskim
sportovima i društvenim igrama. No, kod stolova i klupa staje uređenje tog
prekrasnog mjesta. Nekadašnji ostatci odmarališnog objekta i sanitarnog čvora
danas, tek, mogu pružiti zaklon od nenadane kiše, a veliki limeni spremnici za
otpad, toliko su puni da smeće iz njih ispada i raznosi se dalje po livadi. Dokaz je to
kako je i organizirano čišćenje tog mjesta, odnosno, odvoz otpada, uistinu
neredovito ili (pre)rijetko, ali i to da ljudi nisu spremni, pri pogledu na
prepune spremnike, svoje smeće ponijeti sa sobom i tako sačuvati prirodu.
Početkom travnja, SBplus pisao je kako taj 'Nekadašnji
prirodni biser vapi za ulaganjem' te istraživao tko je, zapravo, odgovoran za to
područje. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi, navodno, razlog su zapuštenosti i
neulaganja u zemljište oko jezera. Samo Jezero pripada Hrvatskim vodama, dok Općini
Bukovlje ostaje tek nadležnost nad ostatcima nekadašnjeg odmarališnog objekta.
Kada bi to područje postalo turistička destinacija,
zasigurno, mnogi bi se potrudili brzo raspetljati zavrzlame oko vlasništva nad
parcelama koje čine taj zeleni biser. Nije to jedino mjesto čiji turistički
potencijal u Slavoniji ni u kojem smislu nije iskorišten, ali ima i dobrih
primjera.
Adrenalinski park u Kampu Duboka, o kojemu je također pisao
SBplus, tek je jedna od ideja koja bi se, da je volje i želje, uspješno mogla
preslikati na područje oko Ljeskovih voda. Za dva sata penjanja zainteresirani
tamo izdvajaju od 50 kuna (za djecu) pa do 80 kuna (za odrasle). Uz popratne
sadržaje, poput mjesta za okrepu i odmor, a možda čak i za noćenje i Ljeskove
bi vode mogle procvjetati.
Da interesa za Slavoniju, kako kod starih, tako i kod
domaćih gostiju, itekako ima, pokazuju i podatci Državnog zavoda za statistiku
za prošlu godinu. Najveći je broj noćenja tijekom cijele 2018. godine, na
području Brodsko-posavske županije, ostvario grad Slavonski Brod - čak 36.632,
dok je Nova Gradiška brojala tek 7898 noćenja.
Činjenicu da turisti posjećuju i manja mjesta dokazuju
Rešetari s 5408 noćenja u 2018. godini, što je neobično s obzirom na to da
broje tek 37 kreveta, što znači kako je prosječno svaki dan u godini bilo
popunjeno njih 15-ak. Velika Kopanica, Oriovac i Staro Petrovo Selo kretali su
se oko brojke od 1500 noćenja, dok je Sibinj imao čak 2424 noćenja u 49
raspoloživih kreveta.
Ukupno je, tijekom cijele 2018. godine na području Županije,
noćilo 24.135 domaćih i 35.537 stranih gostiju.
Na raspolaganju su im, pritom, bile 602 smještajne jedinice
i 1370 kreveta u 85 objekata diljem Županije - 13 hotela, pet objekata na
OPG-ovima, 27 objekata u domaćinstvu, 39 ostalih ugostiteljskih objekata za
smještaj (druge vrste - skupina kampovi) i jedan restoran.
Na pitanje treba li ih biti još više - odgovor daju same
navedene brojke. Jasno je, pritom, kako se gostima mora ponuditi i puno više od toplog i udobnog kreveta, no Slavonci i dalje očigledno nisu zainteresiranu za zaradu od turizma.
