SLAVONSKI BROD - Frontalna provedba reforme obrazovanja od jeseni 2019. godine kreće u svim predmetima prvih i petih razreda osnovnih škola i to u nastavnim predmetima Biologiji, Kemiji i Fizici u sedmom razredu osnovne škole. U gimnazijama reforma kreće u svim predmetima prvim razredima, a u strukovnim srednjim školama, razine 4.2. u prvim razredima i to s nastavnim predmetima Matematika, HrvatskI jezik, Engleski i Njemački jezik.

Osim toga, ove jeseni tablete će dobiti svi učenici koji su peti ili sedmi razred u 2019. godini te učenici prvih razreda (2019.) u omjeru jedan tablet na četiri učenika. Učenici koji dobiju tablete (koji ostaju vlasništvo škole), koristit će ih više godina odnosno do kraja njihovog osnovnog obrazovanja.

Ponovit će se i nastavno osoblje. Naime, u sklopu projekta e-Škole, CARNET će nabaviti prijenosna računala za učitelje i nastavnike, sufinancirane iz EU fondova, dok Ministarstvo nabavlja prijenosna računala za stručne suradnike (po jedno za svaku školu)

Svim školama već su dostavljena sredstva za opremanje kabineta (43 milijuna kuna) te za lektire (5,2 milijuna kuna).

U svim školama koje su već prošle godine uključene u provedbu eksperimentalnog programa 'Škola za život', nastavlja se njegova provedba i u školskoj godini 2019./2020., u svim predmetima drugih i šestih razreda osnovnih škola, Biologiji, Kemiji i Fizici u osmim razredima osnovnih škola te u drugim razredima četverogodišnjih srednjih škola. U gimnazijama će reforma obuhvatiti sve predmete, a u strukovnima se 'po novom' predaju Hrvatski, Njemački, Engleski i Matematika.

Među tim 'eksperimentalnim' školama nalaze se i četiri škole s područja Brodsko-posavske županije koje su već godinu dana u novom programu. Riječ je o osnovnim školama „Matija Gubec" iz Cernika sa 86 učenika i „Markovac" iz Vrbove s 23 učenika. Od srednjih škola u eksperimentalni program kurikularne reforme uključeno je 90 učenika novogradiške Gimnazije i 149 učenika Srednje škole „Matija Antun Reljković", Slavonski Brod.

Od jeseni se uvodi i formativno vrednovanje, što bi, u konačnici, trebalo rezultirati objektivnijim i produktivnijim ocjenjivanjem učenika. Takav oblik vrednovanje pridonosi učenju i vodi učenje jer nastavnici učenika kontinuirano procjenjuju i daju mu određeni 'feedback' o njegovoj razini znanja, a vrednovanje koje je povezano s davanjem brojčane ocjene neće se provoditi svaki sat.

Tako će, primjerice, razina usvojenosti 'dobar' biti oznaka za očekivani stupanj ostvarenosti odgojno-obrazovnoga ishoda koji je ostvario prosječan učenik na kraju školske godine, što znači da je to načelno mjerilo za ocjenu 'dobar' ili 'vrlo dobar'.

Umjesto male mature na kraju osnovne škole, koju su mnogi predviđali, bit će uvedeni nacionalni ispiti koji će pokazati stvarno stanje prije upisa u srednje škole.

Hoće li, kada i komu nova reforma obrazovanja i 'Škola za život' donijeti nešto više i bolje - pokazat će tek ove današnje, esksperimentalne, generacije. Najbolja će ocjena uspjeha ili propasti tih promjena biti njihova razina znanja i educiranosti po završetku srednjoškolskog obrazovanja.