Trg je vrlo specifičan po svoj arhitekturi - boltama i/ili lukovima na baroknim katnicam - koji će, vjeruje većina Požežana, izgubiti svoju jedinstvenost i značaj 'idejnim rješenjem'.
POŽEGA - Nakon provedenog natječaja, Grada Požege i Udruženja hrvatskih arhitekata, za izradu Urbanističko-arhitektonskog idejnog rješenja rekonstrukcije Trga Svetog Trojstva u Požegi, tenzijama nema kraja.
Glavni je to gradski trg koji je trokutasti oblik dobio još u srednjem vijeku, a ime u 18. stoljeću po spomeniku u njegovu središtu - kipu Presvetog Trojstva, Požežanima poznatiji kao Kužni pil. Kako piše Turistička zajednica Grada Požege, veći dio svoje prošlosti, sve do polovine 20. stoljeća, na Trgu su se povremeno održavali sajmovi, a zelena tržnica se od tada nalazi na sjevernom dijelu trga uz znamenitu crkvu Svetog Duha. Na samo trgu nalazi se niz drugih znamenitosti poput Gradske kuće, muzeja, kazališta, biskupskog dvora, crkve Sv. Lovre i prethodno navedenog kipa Svetog Trojstva.
Trg je to koji je vrlo specifičan po svoj arhitekturi - boltama i/ili lukovima na baroknim katnicama - koji će, vjeruje većina Požežana, izgubiti svoju jedinstvenost i značaj 'idejnim rješenjem'.
Iz tog su razloga pokrenuli građansku inicijativu za promjenu „Požeški trg“ na Facebook stranici gdje su pojasnili kako je „inicijativa nastala kao odgovor građana na prvonagrađeno rješenje za uređenja Trga Sv. Trojstva - kojim nitko od uključenih građana nije zadovoljan“.
Svatko svoju politiku vodi
- Uređenje trga u bilo kojemu gradu predstavlja velik i važan interes, pa tako i kod nas - to je projekt koji će promijeniti vizuru grada u budućnosti i svakodnevno utjecati na živote svih građana ovog grada dugi niz godina. - smatraju građani iz „inicijative“.
Grad Požega je, sukladno pripremama Strategije razvoja urbanog područja grada Požege za financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine, odlučio prezentirati i pojasniti pristigle i ocijenjene radove na Urbanističko-arhitektonski natječaj za izradu idejnog rješenja za rekonstrukciju Trga Svetog Trojstva. To su učinili jučer u predvečernjim satima izložbom i razgovorom s članovima Ocjenjivačkog suda i autorima prvonagrađenog rješenja u Gradskoj knjižnici Požega.
No i to je izazvalo žustru raspravu putem društvenih mreža jer 'svatko svoju politiku vodi'. Dok jedni smatraju kako se promet s Trga treba maknuti, drugi, pak, smatraju kako bi on ipak trebao tamo ostati.
- Kad pogledam sve moguće opcije, najbolje je rješenje ostaviti parking. Trg ima funkciju spajanja prostora, kao npr. Zagreb. A što kod nas spaja? Ljudi ionako idu gore samo zbog parkinga i preko Trga će ići samo oni što idu u Zagrebačku banku. Pogledajte primjer trga ispred katedrale (op.a. Trg sv. Terezije), on spaja pješačke zone, nema prometa, ali je 'omeđen' nekom čudnom energijom i kao takav je svima nezanimljiv. - mišljenje je jedan Požežanin. A takvog je mišljenja i gradonačelnik Grada Požege, dr.sc. Željko Glavić, koji je ranije kazao kako bi uklanjanjem prometa „trg bio mrtav“.
Teško je pretpostaviti što će na kraju 'prevagnuti' - zabrana prometa na Trgu, ostavljanje prometa ili, pak, kako je zaključiti po idejnom rješenju, 'umjetni' Trg bez zelene površine i prometa.
