Zakon o zaštiti životinja jasan je i propisuje obveze županija, gradova i općina. Želeći provjeriti koliko ga poštuje 26 brodsko-posavskih općina koje i u 2026. godini muku muče s odnosom prema životinjama, istražili smo imaju li općinske uprave sklopljene ugovore, s kojim subjektima te koliko su u tu svrhu izdvojile iz proračuna tijekom 2025. godine. Zaključak je nedvojben - potrebne su društvene i sustavne promjene kako bi građani prestali napuštati životinje te kako bi bilo zaustavljeno njihovo nekontrolirano razmnožavanje.
SLAVONSKI BROD - Zakonska obveza osnivanja najmanje jednog skloništa za životinje vrijedi za svaku županiju, dok su obveze gradova i općina jasno određene Dijelom devetim Zakona o zaštiti životinja kojim se propisuje zaštita napuštenih i izgubljenih životinja. Kako su PlusPortalu odgovorili iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, sve jedinice lokalne samouprave obvezne su sudjelovati u financiranju osnivanja i rada skloništa na području svoje jedinice područne (regionalne) samouprave kao i organizirati i financirati poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja.
PIXSELL
Kako Grad Slavonski Brod jedini ima svoj azil za napuštene životinje, provjerili smo koliko su u poštovanju zakonskih obveza revne brodsko-posavske općine (njih ukupno 26), koga su uopće angažirale za te poslove te koliko koja godišnje troši na skrb o napuštenim životinjama.
Odgovore 22 općine koje su dostavile informacije najpreglednije je predstaviti kroz tablicu. Sve one imaju sklopljene ugovore i ispunjavaju zakonske obveze. Najviše ugovora - njih (9) - sklopljeno je s Veterinarskom stanicom Pakrac, a potom i Udrugom Srce za šapice (7). Pritom je (inače iznimno aktivna) spomenuta Udruga u 2025. godini (od općina koje su nam dostavile podatke) uspjela naplatiti najviše za zbrinjavanje životinja - gotovo sto tisuća eura. Iznos naizgled visok, ali realan ako u obzir uzmemo činjenicu da spašavanje i liječenje samo jednog ozlijeđenog/bolesnog psa može koštati i nekoliko tisuća eura (Primjera radi, ukupan iznos prikazan za Općinu Sibinj odnosi se na hvatanje i smještaj samo dva psa i njihova 143 dana boravka u skloništu). Uz dva spomenuta poslovna subjekta s kojima surađuju općine, javljaju se još dva - TIP-TIP VK d.o.o. i Udruga Phenix.
Podatke u tablici slagali smo prema redoslijedu zaprimanja odgovora općina.
Željka Gavranović / PlusPortal
Na upit PlusPortala nisu odgovorile sljedeće općine: Staro Petrovo Selo, Donji Andrijevci, Okučani i Vrbje.
S obzirom na odstupanja, od određenih smo općina tražili dodatna pojašnjenja.
Željka Gavranović / PlusPortal
Tako smo saznali da se Općina Klakar ozbiljno uhvatila ukoštac s rješavanjem problema na drukčiji način te su time uspjeli značajno srezati troškove na svom području - u 2025. godini su oni bili ispod 500 eura.
Kako su to uspjeli? Od siječnja 2024. godine komunalni redar obavio je preko 400 razgovora s mještanima i napravio 140 zapisa, nakon čega su mikročipirana čak 134 vlasnička psa. Time su, otkrio nam je načelnik Tomislav Pendić, postigli da na području Općine Klakar čak 95 posto građana - vlasnika pasa - mikročipira svoje ljubimce. Usporedbe radi, taj je postotak u ruralnim sredinama uglavnom ispod 50 posto, neki kažu i oko 30 posto. Općina građane potiče na odgovornost i u suradnji s njima rješava probleme i na druge načine. Tako su 2025. godine udomili psa-lutalicu kod mještanke u čije je dvorište ušao i to poticajnom mjerom sufinanciranja mikročipiranja, cijepljenja i kastracije. Isto tako, samostalno su komunikacijom s vlasnicima koji su pse puštali da lutaju Donjom Bebrinom riješili problem zabrinutosti učiteljica za učenike izložene napadima životinja. Drugim riječima, Općina Klakar odlučila se za prevenciju i edukaciju kako bi spriječila nepoželjna ponašanja mještana-vlasnika pasa i kontrolirala razmnožavanje koje rezultira velikim brojem napuštenih životinja, ali i sačuvala proračun od nepotrebnih troškova.
Ž.G./SBplus
Specifičnu situaciju imala je i Općina Bukovlje koja je morala platiti troškove odvjetnika u iznosu od deset tisuća eura te izvansudskom nagodbom riješiti odnose sa Skloništem Srce za šapice u čijoj je izgradnji sudjelovala. Aktualni načelnik Igor Đaković kazao nam je kako su troškovi iz 2025. rezultat „sustavnog nerada prošlog načelnika i komunalnog redara te izbjegavanja zakonskih obveza“. Drugim riječima, sasvim drukčije politike od gore opisane u Klakaru. Pojašnjava nam kako je Općina Bukovlje sa Skloništem sklopila ugovor o preuzimanju pasa iz ilegalnog skloništa u Korduševcima, da bi potom prestala plaćati troškove za te pse. Općina je potom sklopila novi ugovor sa skloništem u drugoj županiji. Po dolasku na poziciju, načelnik Đaković odlučio je stvari „resetirati“, ispuniti obveze prema Skloništu i nastaviti suradnju s njima jer smatra kako je logično da brodsko-posavske općine imaju sklopljen ugovor sa skloništima na svom području.
Željka Gavranović / PlusPortal
Iznimno visok iznos za zbrinjavanje i skrb o napuštenim životinjama izdvojila je u 2025. godini Općina Velika Kopanica. Načelnik Ivan Meteš govori nam kako pojava napuštenih pasa na njihovu području postaje ozbiljan i velik problem koji, čini se, polako izmiče kontroli.
Gotovo 50 tisuća eura godišnje svakako je veliko opterećenje za jedan općinski proračun. Ipak, iznos svjedoči i o suočavanju s problemom te želji da se, neovisno o iznosu, ispune sve zakonske obveze, ali i obveze prema nedužnim i napuštenim bićima koje neodgovorni ljudi ostavljaju na milost i nemilost prirodi.
Naporima svjedoče i česte molbe, obavijesti i upozorenja koja tijekom godine objavljuju na općinskoj stranici, a s ciljem poticanja građana na odgovornost i skrb o životinjama, ali i udomljavanje.
Gornja Vrba i Sikirevci također imaju visoke troškove - nešto veće od 20 tisuća eura, dok je Općina Bebrina 2025. godine potrošila na tu stavku gotovo 12 tisuća eura. U ostalim općinama troškovi su najčešće između dvije i šest tisuća eura.
Iz Općine Davor čak su nam dostavili i za što se konkretno koliko plaća kod zbrinjavanja psa. Cjenik (bez PDV-a) je sljedeći:
- rezervacija jednog mjesta u skloništu i skrb za jednog psa iznose 145,00 EUR,
- hvatanje psa naplaćuje se 50,00 EUR po životinji,
- u slučaju neuspješnog hvatanja, trošak iznosi 40,00 EUR,
- preuzimanje unaprijed uhvaćenog psa obračunava se prema utrošenom vremenu, pri čemu sat rada iznosi 40,00 EUR,
- trošak prijevoza obračunava se 0,70 EUR po prijeđenom kilometru (dolazak i odlazak),
- označavanje i cijepljenje psa, prema važećem cjeniku Ministarstvo poljoprivrede, iznose: cijepljenje: 25,00 EUR, označavanje: 12,90 EUR, putovnica za kućnog ljubimca: 10,06 EUR,
- kastracija psa (mužjaka/ženke) iznosi 70,00 EUR,
- za pse zbrinute iznad ugovorenog broja, dodatni trošak iznosi 5,00 EUR po danu.
Svjesno visine troškova i opterećenja za općinske proračune, Ministarstvo nastoji poboljšati situaciju.
- U svrhu olakšavanja rada skloništa i što učinkovitijeg udomljavanja napuštenih životinja Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je Jedinstveni informacijski centar kao svojevrsnu bazu podataka dostupnu svim građanima Hrvatske. Na toj platformi dostupni su podatci o svim odobrenim skloništima u našoj zemlji kao i podatci o životinjama raspoloživim za udomljavanje te životinjama koje su nađene izgubljene odnosno koje su se izgubile te ih vlasnici raže. Postojeća baza u procesu je digitalnog unaprjeđenja, te će novi sustav još učinkovitije omogućiti gađanima udomljavanje životinja odnosno značajno olakšati rad svim skloništima u našoj zemlji. Trenutno na području RH djeluje 45 odobrenih skloništa.
PIXSELL
Posjedovanje kućnog ljubimca predstavlja veliku odgovornost i prilikom nabavke kućnog ljubimca budući vlasnici nisu uvijek u potpunosti svjesni koje obveze ih pri tome čekaju. Zbog nedovoljnog znanja o brizi za kućnog ljubimca velik broj životinja bude napušten nakon što iz mladunčeta preraste u odraslu jedinku, a posebice se ta brojka povećava prije godišnjih odmora. Troškovi zbrinjavanja napuštenih životinja iznimno su visoki i stoga je neophodno uložiti sve postojeće kapacitete u kontinuirano podizanje svijesti budućih i trenutnih vlasnika o odgovornoj brizi kućnih ljubimaca. - stoji u odgovoru Ministarstva PlusPortalu.
Komunalni redari, državni inspektori pa tijela Ministarstva - tako izgleda hijerarhija onih odgovornih za ovu temu i provođenje zakonski odredbi za zaštitu i zbrinjavanje napuštenih životinja. No, općine imaju pravo vlastitim programima i mjerama također utjecati na stanje na svom području.
- Svaka jedinica lokalne samouprave ima obveze i mogućnost djelovati putem svojih općih akata te odrediti načine postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama, divljim životinjama pronađenim izvan prirodnog staništa kao i način držanja kućnih ljubimaca. Sve navedeno osigurava postizanje boljih rezultata u zbrinjavanju napuštenih i vraćanju izgubljenih životinja njihovim vlasnicima kao i rješavanje problema neodgovornog vlasništva i zanemarivanja životinja te mirnog suživota ljudi i životinja. - odgovorili su nam iz Ministarstva.
Žele li smanjiti račune i živjeti prema onoj „Bolje spriječiti nego liječiti!“, slavonske općine pod hitno se moraju okrenuti edukaciji svojih mještana i prevenciji ponašanja koja vode do nekontroliranog razmnožavanja, a potom i napuštanja životinja. U suprotnom će proračuni biti sve opterećeniji jer zakon je jasan - o napuštenim životinjama jedinice lokalne uprave i samouprave moraju odgovorno skrbiti.
