POŽEGA - Nova žustra saborska rasprava o ponovnom uvođenju obveznog vojnog osposobljavanja - pokazala je duboku podjelu između vladajućih i oporbe. Jedni ističu kako je riječ o strateškom iskoraku i nužnosti za nacionalnu sigurnost, a drugi upozoravaju na nejednak tretman civilnih i vojnih ročnika. Bilo kako bilo, nakon gotovo dva desetljeća, Hrvatska ponovno uvodi temeljno vojno osposobljavanje - prvi pozivi krenut će već krajem godine, a s obukom će MORH početi početkom sljedeće 2026. 

Na obuku će krenuti generacije 2007. godine, ali i nešto stariji - do 30 godina (koji se dobrovoljno prijave). Program traje dva mjeseca i bit će proveden u vojnim središtima u Požegi, Kninu i Slunju - gdje će godišnje proći pet naraštaja po 800 ročnika, odnosno do 4000 mladih ljudi.

Ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je kako vraćaju temeljno vojno osposobljavanje nakon 17 godina - te da u tom razdoblju gotovo 300 tisuća građana nije prošlo nikakav oblik vojne obuke. Dodao je i kako su brojne europske zemlje već ponovno uvele obvezni vojni rok ili o tome ozbiljno razmišljaju.

Za razliku od klasičnog vojnog roka koji je trajao šest mjeseci, novi sustav donosi modernije i dinamičnije sadržaje. Ročnici će, uz osnovne vojne vještine, učiti samozatajnost, prvu pomoć, orijentaciju, taktiku kretanja, ali i upravljanje dronovima te paintball simulacije borbe. 

U vojarni u Požegi trenutačno se obučava posljednja generacija dragovoljnih ročnika, a uskoro će im se pridružiti i prva generacija - onih na obveznom programu. Od ukupno 800 ročnika u prvoj skupini, 400 će biti smješteno u Požegi, dok će po 200 ići u Knin i Slunj. Mladi ročnici će primati 1100 eura neto mjesečno, uz osigurano mirovinsko i zdravstveno osiguranje te evidentiran dvomjesečni staž. Onima koji su već zaposleni, poslodavci ne smiju otkazati ugovor tijekom služenja.

Cijeli sustav vojnog osposobljavanja državu će godišnje stajati oko 23,7 milijuna eura - što uključuje plaće, odjeću, obuću i prehranu.

No, stranka Možemo, protivi se uvođenju vojnog roka - točnije, smatraju da je civilno služenje osmišljeno kao kazna. 

- Da ne znamo da je riječ o alternativi vojnom roku, mislili bismo da se radi o radu za opće dobro. Podsjetit ću da je rad za opće dobro u principu zamjena za nekog tko je počinio kazneno djelo. Ovdje još samo fali da ubacimo guljenje krumpira i dobili smo na neki način ekvivalent. - rekao je Marin Živković, a prenosi Index. Živković je istaknuo i kako će neurokirurzi morati na vojni rok  - dok svećenici i sportaši neće.

Hoće li povratak vojne obuke doista mladima donijeti više odgovornosti i ljubavi prema domovini - vidjet ćemo već početkom iduće godine, kada u vojarne stigne prva nova generacija ročnika.