POŽEGA - Mada su požeško-slavonski politički kuloari očekivali kako bi na sinoćnjoj sjednici Županijskog odbora HDZ-a moglo biti rasprave o budućim kadrovskim rješenjima za predstojeće lokalne izbore, ta tema nije bila na dnevnom redu. Tek, raspravljalo se o propisanim uvjetima i tehničkoj organizaciji unutarstranačkih izbora koji će biti održani 22. studenog u prvom i 6. prosinca u drugom izbornom krugu.

Naime, sukladno novom Statutu te stranke, a s ciljem usklađenja starog stanja s novim normama, početkom ove godine započeo je unutarstranački izborni proces koji je, nakon izbora središnjeg vodstva, privremeno zaustavljen zbog problema s epidemijom koronavirusa.

Nedavnom odlukom vrha stranke odlučeno je okončati prekinuti izborni proces. Dinamičkim planom određeni su svi termini. Do petka, 6. studenog u 24.00 sati, svih 6900 članova stranke s područja Požeško-slavonske županije, uz propisani broj potpisa, imaju pravo kandidirati se za neku od funkcija - od razine Ogranka do Županijskog odbora. Oni pak koji budu imali ambicija biti predsjednica ili predsjednik odnosno jedno od četiri potpredsjednice ili potpredsjednika ŽO HDZ-a trebat će prikupiti tri posto potpisa članova koji su do 19. listopada 2020. u ponoć bili u evidenciji članova stranke.

Budući da i Hrvatska demokratska zajednica svoje unutarstranačke izbore provodi po principu 'jedan član jedan glas', unatoč uobičajenim lobiranjima i 'šalabahterima', veću šansu biti izabrani imaju članovi s više ugleda u stranci i sredinama u kojima žive.

Dakako, isto vrijedi i za kasnije nominacije HDZ-ovih kandidata u tijela lokalne samouprave na predstojećim lokalnim izborima. Za općinske, gradske i županijske vijećnike, odnosno načelnike, gradonačelnike i župana sa zamjenicima, bit će nominirani najugledniji članovi stranke. Uglavnom, bit će to oni koji budu izabrani na čelne funkcije u stranci, odnosno oni koje čelnici stranke na određenoj razini budu predlagali.

Informacije do kojih je došao SBplus govore kako u HDZ-u požeško-slavonske županije unutarstranačkog rata neće biti. Zasad. Očito, svi su svjesni činjenice kako će prava bitka za mjesto na unutarstranačkoj hijerarhijskoj ljestvici uslijediti odmah nakon provedenih lokalnih izbora. Jer, tada slijede pravi unutarstranački izbori na kojima će biti birano vodstvo na četiri godine. Jedni će, dakako, kapitalizirati svoje izborne uspjehe u predstavničkim tijelima, a drugi će željeti detronizirati gubitnike. No, ta bitka će uslijediti tek na jesen iduće godine, a u njoj će ozbiljnije sudjelovati tek oni koji prežive prethodne dvije - tijekom unutarstranačkih i lokalnih izbora.