Jeste li znali da se u neposrednoj blizini Slavonskog Broda nalaze gotičke freske, ostaci raskošnih romaničkih portala iz 13. stoljeća i zaboravljeni nadgrobni spomenici s natpisima na gotici? Općina Podcrkavlje i lokalna župa uspješno su povukle velika sredstva za rekonstrukciju triju crkava koje nisu samo vjerski objekti, već pravi povijesni labirinti. Donosimo fascinantnu priču o građevinama koje su preživjele stoljeća propadanja i nepogoda, a koje sada napokon dobivaju novi sjaj.
PODCRKAVLJE - Čak 145 tisuća eura uspjela je „povući“ brodsko-posavska Općina Podcrkavlje u suradnji s mjesnom župom. Rezultat dobrih projekata i prijave je potpisivanje ugovora s Ministarstvom kulture i medija za rekonstrukciju i obnovu sakralnih objekata koji su dio zaštićene kulturne baštine.
Riječ je o trima crkvama na tom području. U nastavku donosimo više detalja o svakoj od njih!
Crkva sv. Stjepana u Glogovici
Ratko Ivanušec / Registar kulturnih dobara
Crkva sv. Stjepana nalazi se na groblju, na obronku padine, jugoistočno od naselja Glogovice. Jednobrodna građevina zaključena je nižim pravokutnim svetištem, odijeljenim od broda crkve šiljatim trijumfalnim lukom. Gotička crkva sv. Stjepana građena je u prvoj polovici 15. stoljeća. Barokna obnova pročelja i unutrašnjosti izvedena je u prvoj polovici 18. stoljeća. kada su izvorni gotički prozori zamijenjeni baroknim. Osim srednjovjekovnih fresko oslika u crkvi se nalazi i nadgrobna ploča slavonskog pjesnika i svećenika Vida Došena. Ziđe crkve zidano je lomljenim i klesanim kamenom, završno ožbukano, a pokrivena je hrastovom šindrom.
Za obnovu ove crkvice Općina je dobila 41.500 eura.
Crkva sv. Benedikta u Oriovčiću
Ratko Ivanušec / Registar kulturnih dobara
Crkva sv. Benedikta tlocrtno je omanja jednobrodna sakralna građevina s kratkim poligonalnim svetištem, posvećena 1908. godine. Orijentirana je nepravilno, u smjeru sjever-jug a jednim dijelom je izgrađena na ziđu stare srednjovjekovne crkve. sv. Benedikta koja je srušena 1907. god. Na južnoj strani iznad glavnog pročelja nalazi se rizalitno istaknuti dvoetažni zvonik. Prilikom zidanja postojeće crkve korišten je reciklirani građevinski materijal (priklesani kamen lomljenjak, klesanci od kamena pješčenjaka, razne spolije) sa starije srušene srednjovjekovne crkve. U zidanju su korištene i opeke novovjekog formata s kojima je zidan korpus dvoetažnog zvonika, potkrovni vijenac perimetralnih zidova, kao i polukalota poligonalnog svetišta i svod zvonika. Crkva je oštećena udarom groma 1962. godine nakon čega je stradala gornja etaža zvonika i krovište nakon čega kapela više nije bila u upotrebi za obavljanje liturgije. Rezultati arheoloških i konzervatorskih istraživanja, kao i povijesni podatci pridonijeli su nekim novim spoznajama o stilsko-morfološkim karakteristikama srednjovjekovne crkve sv. Benedikta. U pogledu tlocrtne tipologije srednjovjekovna crkva sv. Benedikta pripadala je skupini manjih jednobrodnih romaničko-ranogotičkih crkava zaključenih s pravokutnim svetištem. Otkriće donjeg dijela portala i njegovo oblikovanje (s profiliranim bazama na koje su izvorno nalijegali bočni stupovi s kapitelima) upućuju na zaključak da se radilo izvorno o stilski izrazito vrijednom romaničkom portalu na jednoj manjoj srednjovjekovno župnoj crkvi. Ostaci donjeg dijela portala ukazuju da je srednjovjekovna crkva sv. Benedikta izgrađena vjerojatno u drugoj polovici 13. st. U prvoj polovici 19. st. crkvi je pridodano sa zapadne strane predvorje. Od 80-ih godina 19. st. srednjovjekovna crkva sv. Benedikta bila je u derutnom i zapuštenom stanju s prijetnjom urušavanja perimetralnih zidova. Pored otkrića donjeg dijela romaničkog portala i ostataka zidova starije srednjovjekovne crkve, tijekom arheoloških iskapanja pronađena su dva nadgrobna spomenika sa srednjovjekovnim urisanim natpisima na gotici što ukazuje na kontinuitet višestoljetnog ukapanja te na povijesno, društveno i gospodarsko značenje tog prostora, kao i ljudi i plemstva, koji su živjeli na tom prostoru.u razdoblju srednjeg vijeka. Sredinom 20. stoljeća formirana su nova groblja u naseljima Podcrkavlje, Oriovčić i Dubovik, a groblje sv. Benedikta stavljeno je van funkcije. Graditeljska slojevitost i analiza tipoloških i strukturnih odrednica, zajedno s otkrićem donjeg dijela romaničkog portala i nadgrobnim srednjovjekovnim spomenicima, svrstavaju ovu crkvu i groblje u skupinu izrazito vrijednih i značajnih lokaliteta srednjovjekovne sakralne arhitekture na prostoru Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.
Za obnovu ovog sakralnog objekta Općina je dobila 23.500 eura.
Župna crkva sv. Ivana apostola i evanđeliste u Podcrkavlju
Krešimir Mijakovac / Registar kulturnih dobara
Crkva je jednobrodna, kasnobarokna – klasicistička građevina sa zabatnim zvonikom i svodovima u obliku češke kape. Građena je 1846. godine. Na bočnim stranama u zoni tornja su po dva okulusa u visini prizemlja i kora. Na pročelju i zvoniku su otvori vrata i prozora ravno završeni. Dekora na pročelju nema, osim pojednostavljenog potkrovnog vijenca. Izvorno pročelje je bilo podijeljeno lezenama, kordonima, a u poljima su bile rustikalne tabule. Osnovni građevinski materijali od kojih je crkva građena su cigla i drvena građa.
Za obnovu župne crkve Općina je povukla čak 80.000 eura.
- Ovo je iznimno važan korak za očuvanje naše kulturne baštine, identiteta i duhovnosti. Naše crkve nisu samo građevine — one su svjedoci povijesti, mjesta okupljanja, tradicije i zajedništva koje nas je održalo kroz generacije. Zahvalni smo što se prepoznaje vrijednost našeg kraja i što se ulaže u ono što nam je sveto i važno. - poručili su iz Općine Podcrkavlje koju od prošle godine vodi mladi HDZ-ov načelnik Vladimir Šimunović.
