Međunarodna konferencija, 1.-2. listopada 2026.

Slavonski Brod postaje središte rasprave o energiji iz otpada

SLAVONSKI BROD - Jutros je u Slavonskom Brodu svečano otvorena dvodnevna međunarodna konferencija Waste to Energy IV. - Od otpada do strateške energije (gorivo - tehnologija - ESG principi), čiji je medijski pokrovitelj PlusPortal.

Brojni stručnjaci došli su, između ostalog, govoriti o postrojenjima koja su u svijetu i Europi vijest stara nekoliko desetljeća, a istovremeno u Hrvatskoj još nemamo nijedno takvo moderno postrojenje te ih se, k tomu, neprestano brka sa spalionicama.

Tragedija je tim veća jer je baš u Slavonskom Brodu smještena tvrtka koja waste-to-energy postrojenja gradi u čitavom svijetu - trenutačno i na otoku Réunion kod Mauricijusa gdje je 200 radnika - o čemu ćemo više u popratnom članku.

Stručnjaci s iskustvom iz dalekih zemalja mogu se samo čuditi trenutačnoj nezavidnoj poziciji Hrvatske na tu temu.

- Koreja ima od 160 do 200 waste-to-energy postrojenja i to godinama. To je sasvim normalna pojava. Strategija je da se stave u industrijske komplekse jer tako odmah postoje i potrošači proizvedene energije. Sve se na mjestu proda i to ima ekonomskog smisla. Zakonska regulativa u Koreji je riješena i gotovo da nema problema s velikim deponijama. Sam pojam energana na otpad tamo je normalan. Kako se Hrvatska može ugledati? Pa čisto može vidjeti što je drugdje normalno već više od 20 godina. Možda obrazovati javnost o sigurnosti i neštetnosti ako se najmodernije tehnologije koriste odgovorno. Korisno bi bilo da naši rukovodeći kadrovi pokažu da to primaju u svoje dvorište jer je to prilično sigurno. To bi bio dobar signal ljudima. - kazao je Boris Brigljević, suvlasnik Carbon Value iz Južne Koreje.

Proizvođače i graditelje postrojenja konferencija u Slavonskom Brodu spojila je sa strukom. Imali smo priliku saznati kako je izgradnja takvog postrojenja izgledala u Sloveniji.

- To je projekt koji je od početka do realizacije trajao deset godina. Počeli smo s izradom projekta 2002. godine, a 2007. je počela gradnja. Uređaj danas radi više od 15 godina bez ikakvih problema. Grad i stanovnici, što je jako bitno, prihvatili su to kao nešto normalno i podupirali ideju. Vidjeli su koristi takvog uređaja u gospodarenju otpadom u toj regiji. Dakako, tomu su prethodile edukacije udruga za zaštitu okoliša. Bilo je puno razgovora s njima u ranoj fazi projektiranja. Uvijek je ta komunikacija bila otvorena. Nije bilo pogrešnih pitanja. Bio je to prvi takav projekt na ovom ex-Yu prostoru, tako da smo i mi svi puno učili u tom procesu. Interesantno je da je Hrvatska o tome počela razmišljati 10-15 godina prije Slovenije, ali je stvar onda odjednom stala. Sistem zbrinjavanja otpada mora imati svoje faze, a krajnja je ova energetska oporaba otpada. Bilo je silnih pokušaja kako završiti bez toga, ali jednostavno ne ide. Pametnije i bogatije zemlje to nisu uspjele riješiti bez toga i mi to također moramo shvatiti i uvesti. Treba razmišljati o kapacitetu i utjecaju na okoliš. Bez toga ne ide. Hrvatska jako malo iskorištava energiju otpada i ja mislim da je to tragedija. - kazao je Filip Kokalj sa Sveučilišta u Mariboru, projektant waste-to-energy postrojenja - jedinog takvog slovenskog, smještenog u gradu Celju. Navedeno postrojenje kapaciteta je 40 tisuća tona godišnje.

Politika, kao i obično, na ovu temu ne govori pametno nego diplomatski te ne nudi odgovor na pitanje - zašto Hrvatska ni u 2026. godini nema slično postrojenje za koje je svijet shvatio da je neizostavan dio lanca gospodarenja otpadom još prije više od tri desetljeća.

- Materijalna i energetska oporaba otpada nisu u koliziji nego se nadopunjuju. U hijerarhiji gospodarenja otpadom svi su koraci bitni... od kućnog praga do centara za gospodarenje. Ova konferencija je bitna i bitna je struka za pojašnjavanje građanima u kojem smjeru trebamo ići. Struka jako dobro zna svoj posao. (...) Ne bih rekao da oni koji donose odluke ne slušaju tu struku. Bitno je da svi zajedno o tome razgovaramo, od lokalne zajednice do vrha. Za izgradnju postrojenja potrebni su prostorni planovi, dozvole,... - kazao je Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Drugim riječima, u Hrvatskoj još godinama - što zbog tromosti administrativnog sustava, što zbog needuciranosti svih uključenih - neće biti promjena po ovom pitanju.

Balen je iskoristio priliku naglasiti kako se ubrzala i priča oko otvaranja regionalnih centara. Mada na 'Šagulje' Brodsko-posavska županija čeka 15-ak godina (ako samo uzmemo u obzir datum osnutka istoimene tvrtke).

Imali smo priliku saznati i nešto o primjerima dobre prakse iz naše regije.

Hanadi Džabić Frašto, generalna direktorica RCB Nanotehnologija, danas nam je predstavila jedinstven, potpuno cirkularni poslovni model kompanije u kojem se carbon black iz automobilskih guma na kraju njihovog životnog vijeka vraća u proizvodni ciklus kao obnovljeni carbon black spreman za ponovnu upotrebu. Obnovljeni materijal, čistoće veće od 96 posto, omogućava primjenu i u zahtjevnim industrijama, uključujući automobilsku, što je posebno važno u kontekstu cilja industrije da postigne potpunu održivost do 2050. godine.

Tomislav Lukić, predsjednik Međunarodne akademije održivog razvoja i glavni organizator dvodnevnog skupa već je prvim danom Konferencije pokazao ne samo ogroman uložen trud u domaćinstvo jednog takvog događaja, nego i istinsku želju za promjenama koje su neminovne i koje nikako ne smijemo odgađati.