DAVOR - Hoće li odlagalište otpada Baćanska u općini Davor za godinu dana biti zatvoreno ili će izgradnjom suvremenog tehnološkog postrojenja trajno riješiti odlaganje otpada i postati unosni izvor prihoda za općinu i njihovo komunalno poduzeće?  O tome i održanoj prezentaciji rotosterilne tehnologije obrade otpada koju je održao Pawel Miiler, direktor i suvlasnik tvrtke Bio electra iz Poljske,razgovarali smo s načelnikom općine Davor, Đurom Anđelkovićem.

Kako otpad pretvoriti u profit? Ipak, situacija s davorskim otpadom je vrlo složena?

- Općina Davor je 2003. godine, prije moga mandata, potpisala ugovor sa Fondom o sanaciji deponije komunalnog otpada. Na divljoj deponiji na području općine Davor je bilo oko 1200 tona maksimalno. S obzirom da je ugovor vrijedan 35 milijuna kuna, kapacitet same deponije bio je preko 70 tisuća tona. Količina koja je bila samo u Davoru je bila vrlo mala i zamišljeno je da se i okolne divlje deponije saniraju u naše odlagalište. Potpisom Ugovora, gdje je i obveza Općine, su iznosile u samoj sanaciji 10 milijuna kuna, a ukupno je bilo preko 30 milijuna kuna, a općinski proračun u to vrijeme je bio oko milijun i pol kuna. Znači idućih 6 godina bez da uložimo lipe za bilo što osim da deponiju završimo na način kako je to predviđeno. 

Jedno od najboljih rješenja zbrinjavanja otpada, što potvrđuje i nagrada na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, 2017. je rotosterilna tehnologija  koju je na prezentaciji u Davoru predstavio Pavel Miiler iz Poljske.

U dogovoru s Fondom počele su se rješavati okolne divlje deponije, međutim, nije to išlo tempom i cijenama po kojima smo mi to zamišljali. Na tu temu razgovarao sam s okolnim čelnicima u Slavoniji, sve do Kutine da pokušavamo ustanoviti realnu cijenu odlaganja otpada. Nažalost, do dogovora nije došlo - cijena deponiranja otpada bila je 50 kuna po toni što je ispod održive ekonomske razine. Zajedno s Fondom odradili  smo sanaciju deponije Hrvatskoj Kostajnici. Tu je bilo negdje 20 tisuća tona otpada što je nama malo olakšalo financijsku situaciju, no dolazi do toga da izvođač radova koji je radio na deponiji zapada u financijske probleme, a mi smo bili primorani prihvaćati malo veće količine otpada iz okolnih mjesta. Sklopili smo ugovor s Gradom Samoborom i Varaždinom, općina i dva grada, a onda i komunalnim poduzećima. Fond je tražio da prošle godine napravimo analizu samoga stanja s geodetskim izmjerama i svim elaboratima i da zapravo vidimo, uz povišenje otpada, da li se još može na deponiju odlagati. Dobili smo dozvolu da možemo odložiti oko 120 tisuća tona otpada. Sada smo u situaciji da je na deponiji preko 100 tisuća tona otpada…

Razumijem mještane koji kad vide tu količinu otpada, pitaju; zašto skupljamo tuđi otpad u Davoru? Ipak, sklapanjem svih tih ugovora mi smo mogli redovno financirati sve općine za 50 kuna po toni, a cijene su bile oko 250 kuna po toni,  što još uvijek mislim da nije cijena koja je ekonomski opravdana i koja bi trebala biti, ali sad je situacija na tržištu malo bolja i cijene su bolje. Ovo je problem koji traje deset godina u općini Davor, koji sam naslijedio, i nekoliko godina intenzivno tražim rješenje kako deponiju sanirati ili da taj nagomilani otpad bude iskoristiv.

Jedno od najboljih rješenja, što potvrđuje i nagrada na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, 2017. je rotosterilna tehnologija zbrinjavanja otpada koju je na prezentaciji mojim Davorcima predstavio Pavel Miler iz Poljske, a i sam sam se uvjerio kako to izgleda i koje su mogućnosti ne samo zbrinjavanja otpada, nego za cijelu zajednicu.

Može li Davor biti baza tako modernog postrojenja, i zašto to nije u nekim drugim, većim gradovima?

- Naravno da su prigovori građana uvijek opravdani i da ih zabrinjava velika količina otpada koja može zagaditi okoliš. Ali dolaze inspekcije i stručnjaci, a sve analize potvrđuju da je situacija na deponiji uvijek u okvirima koji su ekološki  prihvatljivi i zakonom dopušteni.  Niz godina sam išao po raznim seminarima, informirao se, učio od stručnjaka i ljudi koji imaju iskustva u radu s otpadom. Pawel Miiler i njegova tehnologija dobili su visoke ocjene na svjetskoj razini, vidio sam to postrojenje uživo i mogu reći da je to najbolje što postoji na svijetu, a najbolje želim u svojoj općini. Zašto to drugi ne rade, ne mogu odgovoriti, ali im mogu preporučiti. 

Otvorili smo stotinjak radnih mjesta i to planiramo činiti i ubuduće. Davor river line, Program Zaželi, šivaona...

Gospodina Milera, u Davoru je slušalo više od 300 ljudi, način na koji je to predstavio oduševio je sve, a prvo postrojenje koje je izgrađeno je u njegovom rodnom gradu. Jednostavno - ekološki čisto i ekonomski isplativo.

Resursi postoje, bilo bi nerazborito ne iskoristiti ih?

- Prednost je i što nema fizičkog kontakta ljudi s otpadom. Otpad se ne deponira, nego dolazi u prostor iz kojega se stavlja u šreder, bagerima, zatim na pokretne trake, i tu se radi i sama sterilizacija, dehidratacija, otpad se obrađuje, korisni otpad bude odvojen, a dobije se oko 20 posto samog otpada koji ispari, ali nigdje nema dimljenja. Osmišljeno je na način da ne izlazi u atmosferu. Dobije se 30 posto biomase koja se može koristiti za proizvodnju električne energije i toplinske energije te kao pogonsko gorivo. Samo 4 posto od obrađenog otpada koji je inertni otpad, nema nikakva svojstva, pa ni miris. 50 tisuća tona  njima je dovoljno  na godišnjoj razini, i tu bi bilo uposleno 35 ljudi. Uz ove pogodnosti, biomasa može se koristiti za proizvodnju struje i toplovoda kojima se mogu raditi i grijati staklenici, i poslovno gospodarska zona koju općina Davor ima i koja je isto prošla u projektu Slavonija sa 15 milijuna kuna uz 15 posto našega udjela, uz sve  ostale projekte. Vjerujem da ćemo brzo ići u ovaj natječaj. izbori su pred nama, puno je mišljenja i kritika, ali vjerujem da ćemo nakon toga svi sjesti i napraviti najbolje za sve nas, za općinu Davor!

Otvaraju se nova radna mjesta?

- Točnije još radnih mjesta. Naime, unazad dvije godine  smo uz pomoć Ivice Olića i nekoliko investitora, uspjeli smo  oformiti tvrtku Davor river line koja bi oživjela riječno brodarstvo koje je nekada bilo glavno zanimanje svih Davoraca, u zlatna vremena Dunavskog loyda nekad je bilo i tisuću ljudi , i ostalih tvrtki koji su se bavili riječnim prijevozom ili regulacijom plovnog puta. Uz pomoć Ivice i investitora pokušavamo  to ponovno oživjeti, radi trenutačno  8 osoba, a plan je 16. Sad ima 16 kapetana Davoraca koji imaju sve licence za izvesti riječni brod iz Crnog mora u Atlanski ocean, to je nešto što nema nijedno mjesto na svijetu veličine Davora. I na to smo ponosni.

Kao mala općina uspjeli smo nedavno dobiti još  dva projekta  iz Fondova EU - dječji vrtić i novu zgradu Općine, što je ukupno preko 13 milijuna kuna, a jako dobro znam da mnogi gradovi u Hrvatskoj to nisu uspjeli, iako je na skupu bilo govora – tko god se javio, dobio je …To nije točno! Prošli su oni koji su ispunjavali rigorozne uvjete.

Isto, unazad 15 dana otvorila se šivaona za suncobrane, tvrtke iz Varaždina. 33 žene i 2 muškarca su zaposleni, i to je jedna vrlo zanimljiva stvar za sam razvoj općine. Orubica se gradi uz veliku podršku županijskog pročelnika Željka Burazovića, čija je to životna misija – radi se navodnjavanje za 350 hektara obradivog tla gdje bi se uz navodnjavanje, radilo i skladište, za povrće. Znate jako dobro da su Orubičani možda najbolji povrtlari, ne samo u Hrvatskoj nego i šire.

Nadalje, kad su u pitanju radna mjesta, ako izgradimo dječji vrtić to nosi 12 novih radnih mjesta, projektiramo Dom za starije i nemoćne za 50 mjesta gdje će isto biti nova radna mjesta. U fazi je projektiranja, a mi smo dokazali da znamo izvući sredstva iz fondova EU. Nedavno je bio natječaj mjera 7.4, a općina Davor, kao mala općina, uspjela je dobiti dva projekta kroz tu mjeru iz Fondova EU - dječji vrtić i novu zgradu Općine, što je ukupno preko 13 milijuna kuna, a jako dobro znam da mnogi gradovi u Hrvatskoj to nisu uspjeli, iako je na skupu bilo govora – tko god se javio, dobio je …To nije točno! Prošli su oni koji su ispunjavali rigorozne uvjete, projekt mora imati sve pogodnosti, apliciran besprijekorno točno.

Obnovom plovnog puta što stalno upozoravam i na nacionalnoj razini naša zona i pretovarna luka koja je u sklopu luke Brod postaje itekako privlačna. Za maksimalno dvadesetak dana dolaze poslovni ljudi iz Kine po pitanju obrade plastike što su opet nova radna mjesta. Iako neki kažu da to nije posao načelnika ja sam vrlo ozbiljno shvatio tu ulogu i na raspolaganju sam 24 sata. Neki kažu da me se rijetko vidi, ali sam upravo rijetko u Davoru iz razloga što najviše mogu doprinijeti općini ukoliko sam na terenu, Zagrebu ili nekim drugim razvijenijim mjestima gdje slušam, pitam, učim i ta znanja pokušam prenijeti i razvijati svoju općinu.  Ovo što sam naveo maloprije to je stotinjak radnih mjesta. Kroz projekt Zaželi smo dobili 22 osobe koje tu rade. Kažu svi su dobili…pa probajte… oni koji  rade projekte, znaju koji je to mukotrpan proces.

Očekujem daljnji razvoj tvrtke Komunalac. Sad smo u fazi upošljavanja inženjera građevine, razvijat ćemo se u građevinskom smjeru, veliki je broj natječaja koji se u Hrvatskoj odvijaju, nema dovoljno radne snage i tvrtki koji taj posao mogu odraditi. I tu smo spremni, razvijati tvrtku Komunalac da ne bude samo vezana uz gospodarenje otpadom i  uz deponiju. Smišljen plan i vizija, i naš moto Korak ispred mislim da je itekako funkcionalna i primjenjiva, da se osjeti i vidi. Očekujem i razvoj turizma, riječnog brodarstva, razvoj poslovno gospodarske zone...  Davor će tako uz izgradnju nove infrastrukture i kapitalnih objekata u budućem periodu biti kao mali grad.

Pawel Miiler o odlagalištu Baćanska
Zbog procesa sterilizacije ne postoji ispuštanje nikakvih štetnih plinova ni bakterija, smanjuje se ispuštanje ugljičkog dioksida i metana. Tako se zrak zadržava čistim što je prioritet. Posjetili smo odlagalište blizu Davora i vidjeli da se može očistiti. Otpad koji već postoji na odlagalištu u Davoru može se preraditi - istaknuo je Pawel Miiler. 

Zašto prihvatiti rotosterilnu tehnologija zbrinjavanja otpada definirao je Pavel Miiler:

• Otpad postaje vrijedna sirovina
• Kombiniranje postojećeg i novog otpada
• Biomasa se može koristiti u proizvodima - gnojiva, bioplin, građevinski materijal, vodik-Idealno za proizvodnju toplinske energije i struje
• Koncept zelene energije; čisto i ekološki prihvatljivo 
• Otvaranje radnih mjesta i napredak