POŽEGA - U okviru redovitih poslova i radnih zadataka, službenica  za informiranje u Upravi Grada Požege, Mirna Šimunović Svoboda, mag. pol., na službenim stranicama Grada, 21. siječnja objavila je informaciju o Rezultatima natječaja za izradu idejnog rješenja rekonstrukcije Trga Svetog Trojstva. Sedam dana kasnije, pak, dakle 28. siječnja, Šimunović Svoboda objavila je Očitovanje Grada Požege na temu Urbanističko – arhitektonskog natječaja za uređenje Trga Svetog Trojstva.

Budući da je SBplus prenio prvu informaciju službenice za informiranje, nakon druge u Grad smo uputili nekoliko pitanja i na njih dobili odgovore gospođe Šimunović Svoboda, koje donosimo u nastavku.

Po informiranju građana o „završetku rada ocjenjivačkog suda" čemu je trebala poslužiti druga objava? Na što točno reagirate tim člankom i zbog čega?

Nakon objave rezultata, u javnom medijskom prostoru počele su kružiti informacije koje su nastale kao rezultat nedovoljne upućenosti pojedinaca u sam postupak provedbe natječaja i imale su za cilj stvoriti negativne konotacije o ulozi Grada Požege u samom tijeku natječaja i donošenju odluke o odabiru idejnog rješenja rekonstrukcije i uređenja Trga. Objavom na stranicama Grada Požege od 28.01.2021. godine nastojali smo pojasniti građanima koja je bila uloga Grada Požege u postupku natječaja te dati do znanja da su sve aktivnosti Grada Požege bile u skladu s pozitivnim zakonskim propisima te da predstavljaju veliki iskorak u pronalaženju rješenja za budući izgled centra Grada.

Kada ste krenuli s procesom?

Tijekom 2019. godine izvršeni su pripremni radovi za objavu natječaja: napravljeno je geodetsko snimanje Trga te je izrađena prometna studija i konzervatorska analiza prostora. Početkom 2020. godine, ovlašteni inženjer arhitekture pripremio je Program natječaja, Gradsko vijeće je 26. lipnja 2020. godine donijelo Odluku o uvjetima i načinu provedbe javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja. Sam natječaj objavljen je 21.07 2020.godine.

Kakav je daljnji plan? Kada će uslijediti rekonstrukcija Trga?

Nakon provedenog javnog natječaja, pristigao je 21 prijedlog rješenja uređenja Trga Sv. Trojstva. Ocjenjivački sud odlučio je koji su radovi najuspješniji i predložio neka se osnuje povjerenstvo koje će pratiti izradu glavnog projekta na temelju kojeg će biti izdana građevinska dozvola. Natječajni rad je prijedlog koji će nužno do faze izdavanja građevinske dozvole proći čitav niz korekcija kako bi se zamišljeno moglo realizirati, bilo da se radi o financijskoj analizi, konstruktivnim prilagodbama, imovinsko-pravnim pitanjima, konzervatorskim uvjetima, stavu javnosti i sl. O rokovima je u ovom trenutku vrlo teško govoriti.

Toliko o činjenicama koje govore kad i kako je Grad obavio Radnje o kojima je obavijestio javnost.

Izdvojeno mišljenje Zlatka Uzelca

Budući da se član tročlanog povjerenstva za odabir najboljeg idejnog rješenja rekonstrukcije Trga, Zlatko Uzelac, usprotivio izboru projekta, objavio je svoje izdvojeno mišljenje koje donosimo u nastavku.

„Desetljećima se znalo da se trebao urediti požeški trg, on je srce grada te najveći srednjevjekovni trg u Hrvatskoj i jedan od najznačajnijih trgova što se tiče baštine. Funkcionalno gledano ono je desetljećima prepušteno automobilskom prometu, već 20-ak godina pretvoren je u jedan rotor, neki dijelovi trga koji su prije imali druge funkcije sada su u odumiranju što utječe na kvalitetu grada i života građana.

Grad je s pravom raspisao natječaj radi boljitka funkcije samoga Grada kako bi ga 'maknuli iz mrtve točke'. Natječaj je išao preko Društva arhitekata Hrvatske, da se raspiše javni - otvoreni natječaj za stručno rješavanje tog složenog predmeta. Onako kako to zakon i predviđa izrađena je konzervatorska podloga te arheološke smjernice i uvjeti. Napravljen je i program natječaja koji su napravili požeški arhitekti i u tim smjernicama je posebnim Zakonom i Pravilnikom o javnim arhitektonskim natječajima dati su kriteriji za ocjenjivanje gdje su upravo te odrednice zaštite baštine i urbanističke odrednice, provodivost, izvodivost ili realnost zahvata stavljeni u obavezu svih natjecatelja.

„Imam primjedbu na to kako su se ponašali predstavnici provoditelja odnosno druga dva člana i po mome sudu, potpuno suprotno tim kriterijima i propozicijama te konzervatorskim uvjetima, izabran je rad koji je za mene neprihvatljiv. Oni su izveli cijeli niz radnji koje nisu u skladu s Pravilnikom i Zakonom.

Rad je potpuna suprotnost onomu što su bile propozicije, ostavili su promet rotora, onakav kakav je danas s time da su asfalt na toj cesti zamijenili 'brušenim betonom', to su inače površine ako morate promijeniti infrastrukturu, kanalizaciju ili ako nešto pukne to bi asfaltom bilo lako za popraviti. Međutim ovo bi bila betonirana površina za automobile koja bi po obrazloženju bilo slično onome što je bilo prije asfaltiranja, što nema nikakve veze s onim što je bilo i to je potpuno neprihvatljivo.

Središnji prostor, iako je zahtijevano propozicijama i urbanističko-konzervatorskim uvjetima da se očuva ta prirodna površina Trga koja je blago nagnuta prema jugu te da ima tu svoju organičnost, oni su išli na izravnavanje plohe s tim nekim krugovima koji nemaju nikakve veze s Požegom.

Ovo stručno obrazloženje to je zapravo fraziranje jer su to neki krugovi koji titraju, zapravo se ne radi o tome nego po sredini trga, dakle osim što je ovaj brušeni beton, srednjevjekovni Trg 13.st. pretvoren je trajno u ovo što je danas, odnosno, rotor za vrtnju automobila na isti način kao sad s time da parkirališta nema. Pri tome sve je isključivo vezano za to da trebaju i ovisi o tome hoće li franjevci dozvoliti gradnju parkirališta iza u vrtu, što vjerojatno neće niti bi bilo dovoljno. Stoga je taj projekt zapravo nerealan.

Prilog iz prometne studije (natječajna podloga)

Izvod iz važećeg GUP-a

Najgori dio je taj što je po sredini Trga napravljena jedna betonska traka koju oni zovu 'urbanline' gdje su točno navedene točke gdje se smiju odvijati aktivnosti na tom Trgu - povremeno, a po toj liniji postavljene su klupe bez naslona, odnosno okrenute su na dvije strane.

Krugovi koji su izravnani po sredini koji bi bili popločeni kamenom, bili bi zaokruženi hrđavim čelikom što bi bila prepreka za invalide. Dakle čitav je niz problema koje takvo jedno rješenje daje i ja sam u izdvojenom mišljenju rekao da je to rad koji je trebao biti jedan među prvima diskvalificiran, umjesto toga on je proguran neprekidnim preglasavanjem kroz nekoliko sjednica koje su trajale po nekoliko sati što je krajnje neuobičajeno da bi na kraju bio preglasavanjem - nagrađeni rad." - komentirao je član ocjenjivačkog suda, Zlatko Uzelac.

Jedinstveno mišljenje dvoje članova Povjerenstva

Želeći zaokružiti informaciju o tijeku i rezultatima natječaja za izbor najboljeg idejnog rješenja rekonstrukcije središnjeg požeškog trga, obratili smo se ostalim članovima: izv. prof. Ivana Ergić, članici i doc. dr. sc. Alan Kostrenčić, predsjedniku ocjenjivačkog suda s molbom neka komentiraju Uzelčev stav i daju svoju ocjenu tijeka događaja.

Evo što su za SBplus napisali članovi ocjenjivačkog suda

"Poštovani,

Hvala vam na ukazanoj prilici za sudjelovanje u javnom diskursu na temu provedenog natječaja za izradu idejnog rješenje rekonstrukcije Trga Svetog Trojstva u Požegi.

Na Vaš upit, odgovaramo zajedničkim osvrtom, obzirom da kao članovi ocjenjivačkog suda predmetnog natječaja dijelimo stavove o postupku žiriranja i o vrednovanju pristiglih projekata.

Ponukani ranijim izjavama Zlatka Uzelca, zbog neistinitih navoda ali i retorike neprimjerene javnom diskursu, uslijedila je reakcija provoditelja natječaja Udruženja hrvatskih arhitekata. http://uha.hr/reagiranje-povodom-javnih-objava-zlatka-uzelca-u-vezi-s-rezultatima-natjecajaza-izradu-idejnog-rjesenja-rekonstrukcije-trga-svetog-trojstva-u-pozegi/

Prema Vašem upitu pripremili smo komentare u kojima se osvrćemo na niz neistinitih tvrdnji, redom prema izjavama g. Zlatka Uzelca:

navod g. Uzelca

„Imam primjedbu na to kako su se ponašali predstavnici provoditelja odnosno druga dva člana i po mome sudu, potpuno suprotno tim kriterijima i propozicijama te konzervatorskim uvjetima, izabran je rad koji je za mene neprihvatljiv. Oni su izveli cijeli niz radnji koje nisu u skladu s Pravilnikom i Zakonom."

komentar:

Programom i raspisom natječajnog rada utvrđen je niz ciljeva i kriterija koje smo kao članovi žirija svi zajedno prihvatili i potpisali.

U Programu natječajanavedeni su sljedeći ciljevi natječaja:

1. Reafirmacija javnog gradskog prostora

2. Uređenje plohe trga i okolnog prostora u zoni obuhvata

3. Artikulacija gradskog prostora u funkciji različitih scenarija korištenja

4. Razumijevanje lokalnog identiteta ("kontekstulanost”) i afirmiranje povijesne memorije mjesta

5. Rješenje prometa od uobičajenog dnevnog do dostave i hitnih intervencija

6. Rješenje rasvjete

7. Rješenje elemenata urbane opreme

8. Rješenje i uređenje ugostiteljskih terasa.

U uvjetima natječajanavedeni su i sljedeći kriteriji po kojima je Ocjenjivački sud ocjenjivao natječajne radove:

1. zadovoljenje programskih smjernica projektnog programa

2. usklađenost rada s konzervatorskim uvjetima i smjernicama

3. kvaliteta, jasnoća i prepoznatljivost urbanističko-arhitektonskog koncepta

4. suvremenost izričaja

5. razumijevanje lokalnog identiteta ("kontekstulanost”) i afirmiranje povijesne memorije mjesta

6. reafirmacija javnog gradskog prostora

7.funkcionalnost, estetske i oblikovne kvalitete predloženog rješenja

8.fleksibilnost korištenja prostora

9.racionalnost, ekonomičnost i energetska učinkovitost rješenja u izvedbi i održavanju

10. inovativnost u pristupu rješavanja zadatka

11. provedivost rješenja.

Vidljivo je da se radi o cijelom nizu zahtjeva koji su se vrlo pomno i pažljivo analizirali. Kako je natječajno rješenje jedinstvena cjelina, nužno je sagledati sve kriterije u njihovom kumulativnom aspektu, jer korektnost u pojedinačnom kriteriju ne dokazuje vrijednost rada kao cjeline. Iz tog razloga kriteriji su uvijek sagledavani tako da se uzmu u obzir sveukupni aspekti rada.

Uvažavajući sve navedene kriterije, kao i njihov međuodnos, izabran je prvonagrađeni rad. Dakle nema govora da je rad Ocjenjivačkog suda bio suprotan raspisu natječaja, Pravilniku, Zakonu ili bilo kojem drugom obvezatnom dokumentu ili propisu.

navod g. Uzelca:

„Rad je potpuna suprotnost onomu što su bile propozicije, ostavili su promet rotora, onakav kakav je danas s time da su asfalt na toj cesti zamijenili 'brušenim betonom', to su inače površine ako morate promijeniti infrastrukturu, kanalizaciju ili ako nešto pukne to bi asfaltom bilo lako za popraviti. Međutim ovo bi bila betonirana površina za automobile koja bi po obrazloženju bilo slično onome što je bilo prije asfaltiranja, što nema nikakve veze s onim što je bilo i to je potpuno neprihvatljivo."

komentar:

Iz ranije navedenog jasno je da prvonagrađeni rad nije u suprotnosti sa propozicijama natječaja.

Vezano na prometno rješenje, prvonagrađeni rad postupa u skladu s propisanim propozicijama te predviđa moguću faznost korištenja plohe trga. Netočan je navod da prvonagrađeni rad ostavlja promet „rotora". Naime, rad u 1. fazi nudi, kao prijelaznu mogućnost u tijeku izvođenja radova na uređenju trga, promet koji kao u postojećem stanju ide po njegovom obodu. U drugoj fazi i konačnom rješenju, promet ostaje uz sjeverni i dio zapadnog ruba trga. Upravo takva prometna organizacija valorizirana je kao najpoželjnija, što se jasno može prepoznati u ocjenama ostalih natječajnih radova. Jedina ispravna analiza projekta moguća je isključivo kroz sagledavanje svih aspekata rješenja, pa tako i u slučaju prvonagrađenog rada.

Što se tiče odabira završnih materijala, natječajnim programom propisano je: Popločenje plohe trga i ulice je moguće izvesti na različite načine, korištenjem suvremenih ili tradicionalnih materijala, respektirajući povijesni ambijent i uvažavajući ekonomske mogućnosti investitora, a Konzervatorskim uvjetima i smjernicama propisano je: Odabir vrste materijala za novo popločenje ovisi o rješenju, ali je poželjna i bar djelomična upotreba iste vrte popločenja kao na Trgu sv. Terezije….

Prvonagrađeno rješenje odlukuje suvremenost pristupa ali uz obazrivo ophođenje spram povijesti prostora, a to se između ostalog ostvaruje legitimnim kombiniranjem suvremenih i tradicionalnih materijala. Cilj je uspostava optimalnog dijaloga novog i starog, suvremenog i tradicionalnog, uz adekvatno postizanje funkcionalnosti u smislu korištenja prostora ali i održavanja plohe. Izvođenje ceste s brušenim betonom kao završnim slojem je legitimno tehničko rješenje, koje daje daleko plemenitiji izgled od običnog asfalta. Također, izbor drugačijeg materijala od asfalta kojima se uobičajeno izvode ceste, sugerira drugačiji karakter tijeka i brzine prometa. Primjedba vezana na problem instalacija / infrastrukture u profilu ceste rješava se izvedbom zajedničkih instalacijskih kanala kojima se pristupa kroz otvor šahtova, te se time omogućuje dostupnost svim instalacijama bez „kopanja" betona.

Nedavno uređenje centra Ljubljane izvedeno je na takav način.

navod g. Uzelca:

„Središnji prostor, iako je zahtijevano propozicijama i urbanističko-konzervatorskim uvjetima da se očuva ta prirodna površina Trga koja je blago nagnuta prema jugu te da ima tu svoju ograničenost, oni su išli na izravnavanje plohe s tim nekim krugovima koji nemaju nikakve veze s Požegom."

komentar:

U skladu s propisanim natječajnim propozicijama, odabranim rješenjem se zadržava izvorna forma trga, uz minimalne korekcije topografije plohe, a sve s ciljem postizanja funkcionalnosti centralne aktivne zone. Pritom se postojeća niveleta trga najvećim dijelom zadržava kao blago nagnuta prema jugu. Centralni prostor trga uz „urban line", na kojem se održavaju manifestacije, te koji postaje mjesto zadržavanja i događanja, rješavan je navedenim „krugovima" – opločenjem u granitnim kockama postavljenim u kružnom slogu, kao izvjesna reinterpretacija baroknog slaganja kamenih popločenja, a time i izvedenica popločenja na novouređenom trgu Sv. Terezije u Požegi.

navod g. Uzelca:

„Ovo stručno obrazloženje to je zapravo fraziranje jer su to neki krugovi koji titraju, zapravo se ne radi o tome nego po sredini trga, dakle osim što je ovaj brušeni beton, srednjevjekovni trg 13.st. pretvoren je trajno u ovo što je danas, odnosno, rotor za vrtnju automobila na isti način kao sad s time da parkirališta nema. Pri tome sve je isključivo vezano za to da trebaju i ovisi o tome hoće li franjevci dozvoliti gradnju parkirališta iza u vrtu, što vjerojatno neće niti bi bilo dovoljno. Stoga je taj projekt zapravo nerealan."

komentar:

Tvrdnja da je „, srednjevjekovni trg 13.st. pretvoren je trajno u ovo što je danas, odnosno, rotor za vrtnju automobila" je netočna, što je objašnjeno u prvom komentaru.

Mogućnost rješavanja parkirališta u prostoru iza franjevačkog samostana dano je u Elaboratu natječaja kao jedno od mogućih rješenja prometne studije, a ta je zona rezervirana i u GUP-u. 

navod g. Uzelca:

„Najgori dio je taj što je po sredini Trga napravljena jedna betonska traka koju oni zovu 'urbanline' gdje su točno navedene točke gdje se smiju odvijati aktivnosti na tom Trgu - povremeno, a po toj liniji postavljene su klupe bez naslona, odnosno okrenute su na dvije strane. Krugovi koji su izravnani po sredini koji bi bili popločeni kamenom, bili bi zaokruženi hrđavim čelikom što bi bila prepreka za invalide."

komentar:

Potpuno je netočan navod da su na „urban line" točno navedene točke gdje se smiju odvijati aktivnosti. Rješenje sugerira moguća odvijanja događaja kao ilustraciju korištenja, kao i pozicioniranje i dimenzioniranja krugova. Kako se projektnim zadatkom tražilo ispitivanje mogućnosti različitih događanja na prostorima trga, autori sugeriraju moguće scenarije, koji naravno mogu biti postavljeni i drugačije.

Također, izjava o „zaokruženju krugova hrđavim čelikom" je ili zlonamjerna interpretacija ili neupućenost. Ploha trga s „krugovima" duž „urban linea" je horizontalna, kako je ranije objašnjeno, te se kontakt tog dijela trga s ostatkom partera koja prati današnju, blago nagnutu površinu prema jugu, na nekim mjestima pojavljuje kao plitka stepenica. Taj kontaktni dio je riješen cor-ten čelikom, koji je tvornički oksidiran u svrhu zaštite od korozije, a koji mu daje plemenit izgled ostarjelog željeza. Radi se o materijalu kojim se često intervenira u zaštićenim povijesnim cjelinama. Predmetna „stepenica" pojavljuje se samo na nekim dijelovima (tamo gdje horizontala izviri u odnosu na kosinu ostale hodne plohe), te kao takva ne predstavlja barijeru kretanju invalidima, jer je mjesta sa „stepenicom" jednostavno moguće zaobići.

navod g. Uzelca:

„Dakle čitav je niz problema koje takvo jedno rješenje daje i ja sam u izdvojenom mišljenju rekao da je to rad koji je trebao biti jedan među prvima diskvalificiran, umjesto toga on je proguran neprekidnim preglasavanjem kroz nekoliko sjednica koje su trajale po nekoliko sati što je krajnje neuobičajeno da bi na kraju bio preglasavanjem - nagrađeni rad."

komentar:

Potpuno je netočno da bi prvonagrađeni rad imao bilo kakvog osnova za diskvalifikaciju. Također, sam g. Uzelac je predmetni rad „puštao" sve do zadnjeg kruga glasanja u kojem je preostalo 6 radova. Do zadnje sjednice izbor radova koji idu u idući krug nije se vodio u formatu glasanja samo ocjenjivačkog suda, već je tekao kao diskusija triju članova ocjenjivačkog suda, zamjenice članova ocjenjivačkog sudu, stručnog savjetnika za konzervatorska pitanja, te stručnog savjetnika za prometno rješenje. Tek se u zadnjem krugu, za finalno rangiranje 6 najbolje plasiranih radova pristupilo glasanju tri člana ocjenjivačkog suda. S obzirom da se radi o tri člana, odluka je mogla biti donesena ili jednoglasno (da sva tri člana imaju isto mišljenje) ili većinom glasova (dva glasa za i jedan protiv). Zbog razlike u mišljenjima između članova ocjenjivačkog suda, odluka o rangiranju radova donesena je većinom glasova što je potpuno legitimno i u skladu s Pravilnikom o natječajima, natječajnom praksom kao i svim pozitivnim propisima i aktima.

Što se tiče dugotrajnosti svih sjednica, radi se o kolegijalnom ustupanju prostora primarno g. Uzelcu za detaljne elaboracije i opservacije svih natječajnih rješenja, a posebno za radove koje smo zajednički i jednoglasno plasirali do završnog kruga žiriranja. U tom kontekstu, ne može se govoriti o 'neprekidnom preglasavanju'.

Zahvaljujemo na ukazanoj prilici, a za sva dodatna pojašnjenja, stojimo Vam na raspolaganju.

Srdačan pozdrav,

doc. dr. sc. Alan Kostrenčić, predsjednik ocjenjivačkog suda 

izv. prof. Ivana Ergić, članica ocjenjivačkog suda