Osnivač Državnog arhiva u Požegi je Republika Hrvatska, a osnivačka prava u njezino ime obavlja Ministarstvo kulture i medija. Sredstva za osnivanje i početak rada požeškog Arhiva osigurana su u državnom proračunu.
POŽEGA, ZAGREB - Prije 58 godina je tadašnji Historijski arhiv u Požegi ugašen kao samostalna ustanova te se institucionalna arhivska djelatnost u Požeštini počela primarno provoditi kroz djelovanje Historijskog arhiva u Slavonskom Brodu, odnosno Državnog arhiva u Slavonskom Brodu. Početkom 1967. počinje s radom arhivski odjel u Požegi kao sastavni dio slavonskobrodskog arhiva.
S današnjim danom počinje nova era u razvoju arhivske djelatnosti na području Požege i Požeško-slavonske županije što uključuje i skrb o vrijednom arhivskom gradivu koje je preko 400 godina nastajalo na ovom području. Naime, danas je na svojoj petoj sjednici, na prijedlog Ministarstva kulture i medija, Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o osnivanju Državnog arhiva u Požegi, koja stupa na snagu osam dana od objave u Narodnim novinama.
Za Grad Požegu i Požeško-slavonsku županiju je 6. lipanj 2024. vrlo važan dan jer osnivanje Državnog arhiva u Požegi dolazi u vrijeme kada se nerijetko, posebice u Slavoniji i Baranji, samostalne ustanove pretvaraju u podružnice, gubeći time pravnu osobnost. U Požegi se upravo događa suprotan proces - podružnica postaje samostalna ustanova.
Osnivač Državnog arhiva u Požegi je Republike Hrvatska, a osnivačka prava u njezino ime obavlja Ministarstvo kulture i medija. Sredstva za osnivanje i početak rada požeškog Arhiva osigurana su u državnom proračunu, a sjedište ove nove ustanove biti će u Županijskoj ulici 13.
Do imenovanja ravnatelja, Arhiv će voditi privremeni ravnatelj kojeg Ministarstvo kulture i medija mora imenovati u roku od 30 dana od stupanja uredbe na snagu.
Zgrada sjedišta Državnog arhiva u Slavonskom Brodu. Foto: dasb.hr
U uredbi se navodi kako će požeški Arhiv s Državnim arhivom u Slavonskom Brodu zaključiti sporazum o razgraničenju arhivskoga gradiva u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu uredbe. Sukladno sporazumu će Državni arhiv u Slavonskom Brodu, u roku od dvije godine od dana njegovog sklapanja, predati požeškom Arhivu arhivsko gradivo koje se odnosi na područje njegove djelatnosti.
A što će osnivanje Državnog arhiva u Požegi značiti za slavonskobrodski arhiv kazao nam je njegov ravnatelj dr.sc. Josip Jagodar:
- Državni arhiv u Slavonskom Brodu podržavao je osamostaljenje našeg požeškog odjela još od početka devedesetih godina prošlog stoljeća budući se Požega od srednjovjekovlja razvijala kao kulturno središte županije. Bez obzira što je u Požegi bio samo arhivski Odjel Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, cijelo vijeme se nastojalo ravnomjerno razvijati arhivsku djelatnost na području Požeško-slavonske županije. Ovom današnjom Uredbom Vlade RH Slavonija će dobiti i peti državni arhiv, a mi u Slavonskom Brodu se nadamo daljnjoj suradnji i razvijanju dobrih odnosa sa našim budućim susjedima, na dobrobit arhivske djelatnosti i posebice korisnika naših usluga. - kazao je za PlusPortal Josip Jagodar, ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu.
Koliko je osamostaljenje požeškog arhivskog odjela važno za Požeško-slavonsku županiju kazala je županica Antonija Jozić.
- Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske i ministrici Obuljen Koržinek na potpori i ovoj velikoj vijesti kako za Grad Požegu kao sjedište naše županije, tako i za cijelu Požeško-slavonsku županiju. Ponosni smo jer je današnjim danom realizirana težnja duga 58 godina - navodi se u objavi na službenoj stranici
PSŽ.
Veliki korak ka osamostaljenju požeškog arhivskog odjela napravio je Grad Požega izradivši projektno-tehničku dokumentaciju za izgradnju potpuno nove zgrade Arhiva u Županijskoj ulici.
- Nakon novoobnovljene i dograđene Gradske knjižnice Požega i nedavno otvorenog obnovljenog Gradskog muzeja Požega osnivanjem i izgradnjom nove zgrade Državnog arhiva u Požegi, zaokružit će se jedan povijesno važan ciklus na što smo kao dionici ovog doba izuzetno ponosi - rekao je Željko Glavić, gradonačelnik Grada Požege.
Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek izrazila je veliko zadovoljstvo što je Požega dobila Državni arhiv.
- Riječ je o još jednom koraku u izgradnji cjelovite mreže arhiva u Hrvatskoj, a Požega sada dobiva još jednu reprezentativnu kulturnu ustanovu – izjavila je ministrica.
Ministrica kulture i medija je istaknula značajna ulaganja u 14 arhiva i arhivska spremišta diljem Hrvatske u proteklih osam godina. Naglasila je i početak rada Nacionalnog arhivskog informacijskog sustava što hrvatskim arhivima osigurava kvalitetan rad u suvremenom digitalnom okružju, stoji u objavi na službenoj stranici
Požeško-slavonske županije.
Izvod iz obrazloženje Uredbe:
Mreža državnih arhiva nije u potpunosti usklađena s postojećim upravnim i teritorijalnim ustrojem. Osnivanjem područnih državnih arhiva u županijama u kojima ih još nema, za što postojeći arhivski sabirni centri izvan sjedišta arhiva daju dobru osnovu, unaprjeđuje se sustav zaštite arhivskog gradiva na području županije i, što je osobito važno, omogućuje se dostupnost i korištenje gradiva u sredini u kojoj je ono nastalo i u kojoj za njim postoji najveći interes. Mreža državnih arhiva ujedno se usklađuje s teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske čime se znatno pojednostavljuje obavljanje djelatnosti arhiva u vezi s gradivom koje se još uvijek nalazi kod stvaratelja i/ili posjednika gradiva.
Arhivski sabirni centar u Požegi, koji djeluje u sastavu Državnog arhiva u Slavonskom Brodu osnovan je 1959. godine. U razdoblju od 1961. do kraja 1966. godine djeluje kao samostalna ustanova pod nazivom Historijski arhiv u Požegi, da bi u prosincu 1966. godine rješenjem Skupštine općine Slavonska Požega ponovo bio pripojen tada Historijskom arhivu u
Slavonskom Brodu.
Danas Arhivski sabirni centar u Požegi čuva gotovo 1.000 dužnih metara gradiva organiziranog u 363 arhivska fonda i zbirke, te obavlja nadzor nad gotovo 4.500 dužnih metara gradiva koje se čuva kod 275 stvaratelja i posjednika arhivskog gradiva koji djeluju na području Požeško-slavonske županije. Smješten je u zgradi koja je u vlasništvu Grada Požege, na adresi Županijska 13, u kojoj mu je na raspolaganju 472 m2 od kojih se 335 m2 koristi za arhivska spremišta, a preostalih 137 m2 za uredske prostore i prostore namijenjene korisnicima.
Grad Požega je izradio projektno-tehničku dokumentaciju za rekonstrukciju sadašnje građevine i izgradnju nove građevine na adresi Požega, Županijska 13 te ishodio građevinsku dozvolu u skladu s glavnim projektom. Time su se stekli uvjeti za osiguravanje primjerenog prostora za zaštitu arhivskog gradiva i njegovo korištenje kao i organiziranje drugih programa namijenjenih javnosti.
Nova zgrada arhiva ukupne površine od 1.699 m2 izgradit će se na novoformiranoj građevnoj čestici i Grad Požega je voljan prenijeti vlasništvo nad zemljištem na novoosnovani Državni arhiv u Požegi.
Požeško-slavonska županija je osigurala prostor za privremeni smještaj zaposlenika i arhivskog gradiva tijekom građevinskih radova na rekonstrukciji i izgradnji nove zgrade.
U Arhivskom sabirnom centru u Požegi trenutno su zaposlene četiri osobe od kojih dva arhivista, jedna arhivska tehničarka specijalist i jedna spremačica. Imajući u vidu stručne i administrativne poslove koje bi novoosnovani arhiv trebao obavljati, uz postojeće djelatnike, potrebno je zaposliti još tri djelatnika: arhivskog tehničara, administrativno-računovodstvenog
djelatnika i ravnatelja. Njihovo zapošljavanje predviđa se provesti postupno pa sredstva za njihove plaće neće biti potrebno osigurati u punom iznosu odmah po osnivanju Arhiva, odnosno donošenja ove Uredbe.
Sredstva za rad Arhivskog sabirnog centra u Požegi u 2024. godini sadržana su u okviru sredstava koja su ugovorom, u skladu s člankom 39. stavkom 1. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, na raspolaganju Državnom arhivu u Slavonskom Brodu.
Hrvatsko arhivsko vijeće, kao savjetodavno tijelo ministrice kulture i medija, je na svojoj sjednici održanoj 6. ožujka 2024. godine, sukladno članku 47. stavku 1. podstavku 5. dalo mišljenje da bi osnivanje Državnog arhiva u Požegi doprinijelo ukupnom razvoju arhivske djelatnosti i unaprijedilo sustav zaštite arhivskog gradiva, ali i znatno pojednostavilo niz praktičnih pitanja građana Požeško-slavonske županije u rješavanju zahtjeva za pribavljanjem podataka iz arhivskog gradiva.
