SIBINJ - Za fotografiranje prizora vidljivog u ovom članku potrebno je znanje, ali i strpljenje. Neki bi kazali i kako je nužno nešto sreće da se nađete 'na pravom mjestu u pravo vrijeme'. Ipak, vještina brušena godinama i poznavanje svakog pedlja svoje okoline, SBplus-ovu su suradniku-fotografu, Sibinjaninu Antunu Lukšiću, najviše pomogli da u vremenu zamrzne taj zanimljiv trenutak.

- Fotografija je nastala jutros na Petnji, a prikazuje jastreba u letu s bjelouškom kao plijenom. - otkrio je za SBplus Antun Lukšić.

Za one koji ne odlaze tako često uživati u zelene oaze nadomak Slavonskom Brodu i sam će pogled na fotografiju otkriti bogatstvo svijeta oko nas. 

O borbi za život i preživljavanje već prečesto pričamo i čitamo pa raspravu o tomu nećemo prenijeti i u životinjski svijet, nego ćemo ovo iskoristiti za kratku poduku o životinjama koje obitavaju u našoj blizini.

 Jastreb: U šumama su jastrebovi pravi lovci po danu. Jastreb, iako na prvi pogled prilično sličan škanjcu, strah je i trepet za sve vrste ptica i drugih manjih životinja kao što su vjeverice, zečevi,… Smješten na nekoj grani čeka optimalni trenutak i znade iskoristiti svaku pa i najmanju nepažnju potencijalnog plijena za munjeviti i iznenadan napad. Žrtva u tom slučaju najčešće nije ni svjesna što ju je zadesilo. Naravno, ako ga neka druga ptica, kao npr. šojka, nije na vrijeme uočila i oglasila opći alarm na koji sve ostale ptice u trenu nestanu iz njegovog vidokruga. Jastrebovi grade gnijezda na drveću. Grabljivice općenito nesu mali broj jaja, a za pojedino leglo brinu se i othranjuju ga prilično dugo. Može se reći da broj položenih jaja raste sa smanjenjem ptice, odnosno, što je vrsta manja to nese više jaja. Također, što je vrsta veća, to je briga za mlade dulja. Nažalost, stopa preživljavanja mladih dok ne dosegnu spolnu zrelost izrazito je niska. Zbog tako spore reprodukcije i vršnog položaja grabljivica u hranidbenom lancu, gdje se nakupljaju svi loši ekološki i prehrambeni čimbenici grabljivice su uz močvarice (ugrožene prije svega zbog gubitka staništa) najugroženija skupina ptica. Izvor: http://prirodahrvatske.com/2019/05/19/ptice-grabljivice/

Bjelouška: Bjelouška je vrsta neotrovne zmije iz porodice guževa. Raspoznaje se po karakterističnim polumjesečnim pjegama na stražnjem dijelu glave koje su kod ženke bijele, a kod mužjaka žute boje. Tijelo im može biti dugačko i do dva metra, varijabilne je boje. Teže oko 240 grama, s tim da su ženke veće od mužjaka. Oči su im velike i okruglih tamnih zjenica. U vodi odlično plivaju i rone, a aktivne su danju kada se hrane ribama, žabama, malim sisavcima i pticama. Nakon hranjenja se sunčaju na suncu kako bi lakše probavile hranu. Zimi spavaju zimski san, pare se u travnju i svibnju, a ženka u srpnju ili kolovozu liježe 20 do 40 bijelih jajašaca koja odlaže u pukotinama, na pijesku i trulom lišću. Bjelouška živi blizu vodenih površina. Nije agresivna, ali kada se osjeti ugroženom glasno sikće i ispušta neugodan miris. Vrlo rijetko grize. Izvor: https://www.plantea.com.hr/bjelouska/