POŽEGA - U ožujku ove godine, prema Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja - koji je stupio na snagu 1. siječnja 2022. godine - izražen je Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja za područje Požeško-slavonske županije.

U sastavljenom dokumentu je vidljivo kako su klimatske značajke Županije uvjetovane karakteristikama opće cirkulacije atmosfere u umjerenim širinama te prirodnim položajem. Upravo se područje Požeško-slavonske županije nalazi u pojasu vjetrova umjerenih širina s intenzivnim i čestim promjenama vremena.

Prema informacijama kojima raspolažemo, 2012. godine u kolovozu zabilježena maksimum od 40°C, a ove godine je, prema službenim podacima s mjernih mjesta Državnog hidrometeorološkog zavoda, oko 16 sati 27. srpnja izmjerena temperatura od 40,7°C - što je Požegu učinilo hrvatskim rekorderom.

Programom ublažavanja klimatskih promjena ukazano je kako klimatske promjene znatno utječu na šumarstvo, poljoprivredu, hidrologiju i vodne resurse, energetiku, bioraznolikost te zdravlje, odnosno, zdravstvo.

Što se šumarstva tiče, navode kako bi kao posljedica klimatskih promjena mogla biti upravo veća učestalost šumskih požara zbog povećanja temperatura te smanjenja količine oborina - što nam se dešava u sadašnjem vremenu.

- Očekujemo pomicanje fenoloških faza drveća u smislu ranijeg početka vegetacije i produljenje vegetacijske sezone ovisno o vrstama i staništima. Zbog promjene stanišnih uvjeta moglo bi doći i do migracije vrsta i štetnika, uključujući i invazivne vrste. - upozoravaju.

Kada je u pitanju, pak, poljoprivreda opće je poznato kako u srcu Slavonije Požeško-slavonska županija raspolaže značajnim površinama namijenjenima za ratarsku proizvodnju te prirodnim pogodnostima za razvoj stočarstva i intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Prema predviđanjima stručnjaka, poljoprivreda je sektor koji će pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena - što je dokazano već prošle godine uoči prirodnih nepogoda koje su zadesile Požeštinu te ostavile veliki trag na poljoprivrednim usjevima.

Već sada u medijima čitamo o redukcijama vode zbog iznimno vrućih dana, no u budućnosti je za očekivati kako će doći do pogoršanja hidroloških prilika. Odnosno, s jedne strane povećana će biti učestalost i trajanje sušnih razdoblja, a s druge strane učestalost i intenzitet poplavnih situacija.

Ako ste mislili da vremenske prilike ne utječu toliko na energetiku, prevarili ste se. Naime, klimatski parametri direktno utječu na energetski sektor i to u vidu povećanja ili smanjenja potrebe za energetskim resursima. - Klimatski ekstremi i prirodne katastrofe značajno će poremetiti sigurnu opskrbu energijom. Globalni porast temperature u svim sezonama uzrokovat će povećanje potrošnje energije za hlađenje u ljetnom periodu i smanjenje energije potrebne za grijanje u zimskom periodu. Ekstremni klimatski događaji potencijalno će negativno utjecati na proizvodnju, prijenos i distribuciju energije. - pojašnjavaju.

O flori i fauni, odnosno, bioraznolikosti pisali smo prije dva dana OVDJE. Ipak, valja podsjetiti da ljudi nisu jedina bića koja se bore s vremenskim (ne)prilikama, no u sektoru zdravstva one će imati najveći utjecaj po pitanju povećanja broja oboljelih od akutnih i kroničnih bolesti, odnosno, povećanja smrtnosti.

Upravo određenim aktivnostima poput mjera za poticanje porasta energetske učinkovitosti i uporabu obnovljivih izvora energije, za smanjenje emisija iz sektora prometa, sustava gospodarenja otpadom, poljoprivrede te mjerama prilagodbe klimatskim promjenama pokušat će ublažiti klimatske promjene, pomoći da se prilagodimo te da zaštitimo ozonski sloj.