Južni obronci Dilj-gore, do 400 m nadmorske visine, pokriveni su hrastom kitnjakom ( Quercus petraea ) i običnim grabom ( Carpinus betulus ), te u manjoj mjeri cerom, šumskom trešnjom, klenom, gorskim javorom, lipom i bukvom u višim predjelima.
U nižim predjelima tj. u sloju grmlja prevladava; lijeska, obična kurika, glog, svib, divlja kruška, divlja jabuka i divlja ruža.
Kada spominjemo prizemno raslinje možemo govoriti o biljkama; šumarica, šafran, šumska i žuta broćika, plućnjak, lipica, jaglac, šumska ljubica, zmijina čestoslavica i dr. koje se nalaze na našim području.
U sloju drveća ravničarskog dijela naše Općine dominira hrast lužnjak, obični grab, poljski jasen, nizinski brijest te zanemariv dio klena.
Sloj grmlja ovoga dijela otpada na; lijesku, pasdrijen, glog, klen, obični likavac, običnu kuriku, crni trn i svib dok u sloju niskog raslinja ravničarskog dijela najčešće susrećemo; zečje zelje, šaš, čestoslavicu, plavu kupinu, šumsku jagodu, blaženak, veliku vlasulj, kopitnjak, kravojac, kozlac pjegavi, bahoricu, crevac, zdravčicu, lazarkinju, šumaricu i bršljan.
Vrlo bogat biljni svijet doveo je i do određene populacije životinjskog svijeta koji je također bogat vrstama za naša područja.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -