OKUČANI - Za veliki broj okupljenih pravoslavnih vjernika (u organizaciji Vijeća srpske nacionalne manjine Općine Okučani) pripremljeno je kuhano fino i riblji paprikaš. Svečano bogoslužje vodio je, u pravoslavnoj crkvi sv. Velikomučenika Dimitrija, novogradiški paroh protojerej stavrofor Dragan Antonić. Osim brojnih vjernika, Službi su nazočni i predstavnici Općine Okučani na čelu s načelnikom Acom Vidakovićem, te predstavnici Vijeća srpske nacionalne manjine i Srpskog kulturnog društva prosvjeta - pododbora Okučani.

Što je badnjak?

Badnjak je obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnji dan rano ujutro siječe i donosi pred kuću. Navečer, uoči Božića, badnjak se presjeca i zajedno sa slamom i pečenicom unosi u kuću.

Kako se siječe badnjak?

Prije izlaska sunca, na Badnji dan, domaćin sa sinovima ili unucima odlazi u šumu po badnjak. Bira se obično mlad cerić, ako nema cerića, može i hrast. Stablo cerića treba biti toliko, da ga domaćin na ramenu može donijeti kući. Kada se odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta se prekrsti, spomene Boga, svoju slavu i sutrašnji blagdan, uzima sjekiru u ruke i siječe badnjak. Badnjak se siječe i zasjeca sjekirom ukoso, i to s istočne strane. Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora sjeći s tri snažna udarca. Što sjekira od tri puta ne presječe, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem (sukanjem). Taj lomljeni dio na badnjaku zove se brada i poželjna je na svakom badnjaku.

Vodi se računa da drvo, prilikom pada, padne direktno na zemlju. Ne smije se, dakle, zaustaviti na nekom drvetu. Iver se od badnjaka uzima i stavlja među karlice, kako bi vrhnje bilo debelo kao iver. Kad se badnjak donese kući, uspravi se uz kuću, pored ulaznih vrata, gdje stoji do navečer.

Badnjak simbolički predstavlja ono drvo, koje su pastiri donijeli i koje je pravedni Josip založio u hladnoj pećini, kada se Krist rodio. Badnjak nagovještava i drvo Križa Kristovog.