SLAVONSKI BROD / NOVA GRADIŠKA / POŽEGA – Slavonija, nekadašnja perjanica poljoprivredne proizvodnje, suočava se s drastičnim padom stoke i peradi koji odražava alarmantno stanje u hrvatskoj poljoprivredi. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, samo protekle godine poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj smanjena je za 12,5 posto, dosegnuvši vrijednost od 2,84 milijarde eura. Slavonija, poznata po uzgoju svinja, goveda i peradi, osjetila je ovaj pad najviše, što ima ozbiljne posljedice za lokalnu ekonomiju, radna mjesta i sigurnost hrane.

U proteklih pet godina došlo je do zabrinjavajućeg pada broja životinja: broj peradi smanjen je za dva milijuna (pad od 16 posto), broj ovaca opao je za 106.000 (16 posto), dok je svinja 169.000 manje, što predstavlja pad od čak 17 posto. Goveda je, pak, oko 5000 manje. Ovi brojevi pokazuju trend koji ozbiljno ugrožava ne samo domaću opskrbu hranom, već i tradicionalnu slavonsku poljoprivredu, koja se generacijama oslanjala na uzgoj stoke i proizvodnju mesa.

Ovaj pad u stočarskoj proizvodnji nije izoliran slučaj. Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda pala je za 8,4 posto, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) smanjena za 20 posto. To znači da su mali proizvođači, koji čine srž ruralne Slavonije, najviše pogođeni. Dok se tvrtke još nekako održavaju, mali poljoprivrednici suočavaju se s velikim izazovima zbog niskih otkupnih cijena, povećanih troškova proizvodnje i globalnih tržišnih poremećaja piše Danica.hr.

Uz smanjenje stočnog fonda, i poljoprivredne kulture bilježe promjene: proizvodnja pšenice pala je za 13 posto, dok je proizvodnja kukuruza za zrno povećana za 21 posto. Slavonija, koja se tradicionalno oslanja na proizvodnju pšenice, suočava se s pritiscima globalnog tržišta i klimatskim promjenama, što dodatno komplicira situaciju za poljoprivrednike u regiji.

Na razini cijele Hrvatske, bruto dodana vrijednost u poljoprivredi pala je za gotovo 19 posto, što otkriva širi problem u sektoru. Ova situacija traži hitne mjere potpore, od stabilizacije cijena i subvencija do strategija za smanjenje troškova proizvodnje. Bez takvih koraka, rizikujemo daljnji gubitak slavonskih sela, što bi značilo i kraj stoljetne tradicije koja Slavoniju čini prepoznatljivom poljoprivrednom regijom.

Dok lokalni poljoprivrednici i dalje pokušavaju opstati u teškim uvjetima, Slavonija treba sveobuhvatan plan za revitalizaciju i osiguranje stabilne proizvodnje hrane koja je temelj ne samo za regiju nego i za cijelu Hrvatsku.