Kao posebno kritične zone detektirani su toranj, krovište - zona nazidnica te središnji luk.
POŽEGA - Polovicom 2024. godine, počeli su radovi popravka i jačanja konstrukcije požeške katedrale svete Terezije Avilske, oštećene pukotinama i ‘načete’ snažnim potresima do kojih je prethodnih godina dolazilo u Hrvatskoj i okolnim zemljama.
Željka Gavranović / PlusPortal
Tijekom radova će, između ostalog, biti ugrađeni seizmički prigušivači, kako bi katedrala bila otpornija na slične događaje u budućnosti. Investitor je Požeška biskupija - Stolni kaptol svetog Petra, a projekt se odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija. Prethodila mu je izrada kompleksne dokumentacije te ishođenje brojnih dozvola.
Kao posebno kritične zone detektirani su toranj, krovište - zona nazidnica te središnji luk. Građenje je, podsjetimo, počelo zalaganjem biskupa Franje Thauszya 1756., a katedrala je u cijelosti dovršena i svečano posvećena 24. srpnja 1763.. Rekonstrukcija kape tornja i zone pada iste provedena je 1926., dok je 2007. obavljeno spajanje i prenamjena kripti. Veliko nevrijeme 1926. srušilo je kapu zvonika na krov crkve, probijen je bio svod te oštećen namještaj. Na dan desete obljetnice uspostave Požeške biskupije i ređenja njezina prvoga biskupa, 27. rujna 2007., svečano je posvećen novi oltar.
Zanimljivo je da se početak radova (lipanj 2024.) gotovo poklopio s time da je u kolovozu 2024. godine otvoren lijes svete Terezije Avilske. Crkvene su vlasti tada potvrdile kako je njezino tijelo i dalje neraspadnuto. Priopćili su kako sve izgleda kao tijekom posljednjeg otvaranja 1914. godine. Koža svetice je, naime, mumificirana. Nakon otvaranja groba načinjene su fotografije i rendgenske snimke relikvija, a predviđeno je i čišćenje relikvija. Stručnjaci su analizirali skupljene podatke i predložili mjere za poboljšanje konzerviranja relikvija.
Nažalost, 20. siječnja dogodio se nesretni slučaj koji će obilježiti ovu dugoočekivanu obnovu požeške katedrale. Naime, sa skele je pao 29-godišnjak i preminuo.
Katedrala će obnovom sačuvati i zadržati svoj izgled u cijelosti. Riječ je o objektu dužine 43 i širine 22 metra, s elegantnim tornjem visine 63 metara. Glavni polikromirani oltar s velikom slikom sv. Terezije Avilske kao i ostali oltari, propovjedaonica, klupe, četiri ispovjedaonice te sakristijski namještaj izrađeni su u baroknom stilu s pozlaćenim rokoko ukrasima. Krajem 19. stoljeća unutrašnjost su oslikali Mato Celestin Medović i Oton Iveković. U to je vrijeme dobila keramički pod, urešena je novom opremom - bočnim oltarima Gospe Lurdske i Pohoda Marijina u 'tirolskom stilu'.
