Općina Klakar prva je u Hrvatskoj natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Hrvatske provela prema novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji će mnoge 'stare' dugogodišnje zakupce izbaciti iz igre i ostaviti nezadovoljnima. Sve je rezultiralo današnjim prosvjedom, zbog kojeg bi načelnik Tomislav Pendić moga zažaliti na svojoj hrabrosti i želji za promjenama. U nastavku donosimo obje strane medalje.
SLAVONSKI BROD - Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, očekivano i najavljivano, donio je nova pravila igre i mnoge učinio nezadovoljnima. Dvadesetak traktora i nešto više ljudi to je nezadovoljstvo jutros iskazalo dolaskom pred zgradu Općine Klakar koja je javni natječaj u cijelosti provela (kao prva od svih općina u Hrvatskoj koja je to učinila po novom Zakonu) te je već poznato tko će u zakup dobiti državno poljoprivredno zemljište na njezinu području, ali i tko je ostao bez ičega. Iz igre su ispali neki stari zakupci, ponajviše stočari. Razlog? Manjkavi gospodarski programi u kojima nisu naveli točan broj grla. Njihove ponude zbog toga uopće nisu niti razmatrane.
Poljoprivrednici iz naselja Gornja i Donja Bebrina, Klakar te Ruščica, novi sustav smatraju nepravednim. Zemlju su, poručuju, njime dobili ljudi koji već imaju sigurne poslove u gradu, a poljoprivrednom se bave usput ili u neznatnoj mjeri (odnosno, to im nije primarna djelatnost)... dok su oni koji već desetljećima obrađuju polja i kojima su „ruke žuljevite“, ostali kratkih rukava.
'Gospodarski program ne nosi niti jedan jedini bod'
Stoga, traže poništenje natječaja, izmjenu Zakona i raznih pravilnika prema kojima se dodjeljuje zemlja i boduju ponude, ali i produljenje roka za podnošenje zahtjeva za upis vezan za potpore te ubrzanje rada Agencije za plaćanja.
Adam Blaževac
Foto: Ž.G.
- Ovo je prosvjed upozorenja kojim izražavamo svoje nezadovoljstvo. Općina je 24. studenog dobila suglasnost, a natječaj raspisala četiri dana iza toga. To je prvi natječaj raspisan prema novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Niti Općina ni Ministarstvo nisu proveli potrebnu pripremu svih dionika. Tijekom provođenja natječajnog postupka, načelnik Općine sazvao je 15. travnja „neformalni sastanak“ - na neradni dan u večernje sate - i u ime Povjerenstva izvijestio sudionike natječaja da je od 60-ero ponuditelja, otpalo njih trideset i troje. Kao glavni razlog odbacivanja u 95 posto slučajeva naveo je 'gospodarski program' koji je sastavni dio svake ponude, no on prilikom vrednovanja ponude ne nosi niti jedan jedini bod. Postavlja se pitanje - po kojim je kriterijima Povjerenstvo odbacilo te ponude ako to nisu zakonom predviđeni razlozi. - pitao je jedan od organizatora prosvjeda, Adam Blaževac.
'Ako ne bude išlo, gasimo OPG i idemo za Njemačku'
Priče ostalih ponuditelja, uglavnom stočara i iskusnih poljoprivrednika, manje-više su slične, a daju ukazati na to da je ovo tek vrh ledene sante. Jer, prilikom provođenja natječaja, i u drugim će brodsko-posavskim te ostalim hrvatskim općinama, doći do jednakih problema.
- Pet godina sam nositelj gospodarstva i poljoprivreda mi je primarna djelatnost. Ja sam među ljudima čija dokumentacija „nije valjana“. Nakon sastanka, Općini sam uputio zahtjev za uvid u spis. Zaprimio sam očitovanje „Predmetni postupak je u tijeku“. Odbacivanje moje dokumentacije nema pravno uporište pa nemam drugi način borbe osim sudjelovanja u mirnom prosvjedu. Tražimo pomoć medija, ali i pravnika da nam sve rastumače. Nadamo se da će natječaj biti ponovljen i proveden sukladno zakonskoj regulativi. - kazao je Pavo Blaževac.
- Poljoprivredom se bavim cijeli život, otkad znam za sebe. Mlađi sam od 40 godina, imam Poljoprivrednu školu i OPG od 2011. godine. U sustavu sam PDV-a, imam stoku, ali ne i dovoljno zemlje da je prehranim. Kupujem hranu. Izbačen sam iz natječaja zbog Gospodarskog programa iako imam više od 60 bodova. S druge strane, u natječaju ostaju ljudi koji imaju 30-35 bodova. Nikomu nije jasno zašto smo izbačeni. Ne znam kako ćemo nastaviti dalje ostane li ovako. Vjerojatno ću gasiti gospodarstvo. Gospodarski program pisali su nam ljudi koji se time bave, tako da nam ništa nije jasno. - kazao je Željko Blaževac.
- Poljoprivredom se bavim cijeli život. Nositelj sam gospodarstva od 2021. godine. Imam 400 grla ovaca, sedam krava i sedam hektara zemlje. Cijela obitelj bavi se poljoprivredom, prošao sam i na fondovima. Sad ne znam što i kako dalje. Načelnik je rekao da mi ne valja omjer djeteline i broja uvjetnih grla. Pa bih ga pitao gleda li taj omjer netko danas, s ovom stokom i hektarima koje sad imam. Poklapa li mi se sad taj omjer? Mi ćemo se boriti koliko budemo mogli. Ako ne bude išlo, gasimo gospodarstvo i idemo za Njemačku. Drugog rješenja nema. - kazao je mladi Tomislav Žambok koji je 6.500 kuna dao stručnjacima za izradu ponude - a na kraju nije prošao na natječaju.
'Nemojte tjerati mlade van'
- Od 2011. sam nositeljica OPG-a, a stočarstvom se bavim cijeli život. Svaki petak i subotu provodim na pijaci. Prodajem kajmak, sir i mlijeko. Imam 49 godina i pitam se što dalje. Kamo da idem? U Austriju? Ili da tražim prekvalifikaciju od ministrice? Obrađujemo puno zemlje u privatnom vlasništvu, što je upitno i nesigurno jer novca da je otkupimo nemamo pa nam u svakom trenutku netko može otkazati. Tražili smo samo deset hektara državne zemlje. Nama je to dosta, a nismo dobili ni to. Dosad smo u zakupu imali šest hektara. - kazala je jedva susprežući suze Ružica Galić.
Josip Deanović
Foto: Ž.G.
Stariji su mještani također došli na prosvjed - ne samo radi sebe, nego kao potpora mladim kolegama poljoprivrednicima. Činilo se da je njima situacija najteže pala. Ipak iza sebe imaju borbu s brojnim prethodnim sustavima, zakonima, ministrima koji su se izmjenjivali, a svaki je nešto mijenjao.
- Nismo mi sa sela išli u rat, nego su išla gospoda iz grada. Oni su bili na prvoj liniji. Mi smo uvijek nula. Uvijek smo bili pod tuđom čizmom, bit ćemo i dalje. Trebali smo vojno napasti Njemačku, sutradan kapitulirati i bili bismo Njemačka. Jednostavno rješenje - k'o pasulj, rekli bi Srbi. Neka se napravi revizija, neka nam se omogući da uopće uđemo u utakmicu za tu državnu zemlju. Na osnovu gospodarskog programa, odbijene su naše ponude. On se ne boduje, nego je mehanizam za kontrolu tijekom narednih godina. Na dva predana papira u dokumentaciji imaju sve što traže - broj stoke, broj zemlje,... Koliko puta mi to trebamo navesti. - pitao je Josip Deanović.
- Želim da nam načelnik izađe u susret, da to ne prođe sve tako glatko, da nam ti mladi ne završe u Njemačkoj, Irskoj,... neka ostanu ovdje. Tu su mladići koji imaju obitelj, troje-četvero djece. Posvetili su se tom poslu, bilo bi tužno da ostanu bez svega. Toliko pričamo da mladi trebaju ostati na selu, obrađivati zemlju, ali da ovako netko uzme stvari u svoje ruke... to neće biti dobro. U posjedu sam imao 50 hektara zemljišta, ostao sam na 11, sad ću i to izgubiti. Ja više ne mogu ni u Njemačku otići. Morat ću dalje živjeti od mizerne mirovine. A fino sam sve održavao, vidjeli su ljudi. Program sam, kao i dosad, sam pisao. Što u njemu može biti da ne valja. Moramo poorati, posijati i to je osnova tog programa. - kazao je Antun Lukačević iza kojega je već onaj obvezni dio radnog vijeka pa se danas više borio za druge no za sebe.
Antun Lukačević
Foto: Ž.G.
Načelnik: 'O svemu je odlučivalo neovisno Povjerenstvo'
Tomislav Pendić, HDZ-ov načelnik, već dvije godine novi čovjek na čelu Općine Klakar, našao se stiješnjen između osjećaja dužnosti prema ljudima koji su ga izabrali i zakona koje mora poštovati. Prosvjednici od njega nisu tražili objašnjenje, ali jesu mediji. Spremno je izašao ispred općinske zgrade i odgovorio na sva naša pitanja.
- Godine 2021. kandidirao sam se i pobijedio. Jedna od ideja je bila da će Općina u narednom periodu provesti natječaj za zakup poljoprivredne zemlje u državnom vlasništvu. U međuvremenu, 2022. godine u svibnju, donesene su izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Stari zakon je davao prednost starom zakupcu, a novi je u prvi plan stavio mlade poljoprivrednike i uveo bodovanje. Do ovog prosvjeda imali smo 'zemljaše' i 'bezemljaše'. Trpio sam velike pritiske od ljudi koji žele zadržati svoj status. Trenutno, Općina ima potpisano 12 ugovora (op.a. prema dosadašnjem raspolaganju, dakle, prije ovog novog natječaja). Dakle, 12 OPG-ova raspolaže s 450 hektara oranice. Ostalo je šikara pa tu ugovora i nema.
Načelnik Tomislav Pendić.
Foto: Ž.G.
Općinsko vijeće odredilo je da, po novom natječaju, jedan OPG može dobiti maksimalno 30 hektara. Sedmeročlano povjerenstvo - pravnik, geodet, agronom, dva člana Općinskog vijeća, predstavnik Županije i Ministarstva - provodi natječaj. Raspisali smo natječaj 28. studenog i odmah je krenula hajka na mene i na Ministarstvo da se natječaj poništi.
Grad Križevci i Općina Klakar prvi su u Hrvatskoj pokrenuli natječaj po novom Zakonu. Svim poljoprivrednicima sam rekao da imaju uvjete javiti se na natječaj i da će zemlju dobiti ako zadovolje uvjete. Da je ostalo po starom i da je 12-ero starih zakupaca zadržalo svu zemlju, mladi bi poljoprivrednici ostali bez nje na period od 15 godina. Uveli smo kvotu od 30 hektara upravo kako ne bi došlo do pada poljoprivredne proizvodnje, da zaštitimo stare posjednike koji su dizali kredite i zapošljavali radnike, razvijali proizvodnju, a opet da pomognemo mladima i omogućimo im da ostanu. Ljudi moraju biti odgovorni, to je ozbiljan posao. - za PlusPortal kazao je načelnik Pendić.
1200 ponuda u općini s 2020 stanovnika
Na natječaj je pristiglo 369 kuverti od 57 prijavitelja. U jednoj kuverti mogle su biti ponude za sve čestice, tako da je konačni broj ponuda pristiglih na natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta na području Općine Klakar premašio broj 1200. To dovoljno govori o tomu koliku korist poljoprivrednici imaju od državne zemlje jer je riječ o općini s tek 2020 stanovnika. Osim što je zemlja u vlasništvu Republike Hrvatske jeftina (na području Općine Klakar - 702 kune po hektru), okrupnjena je pa ju je jednostavnije za održavati - traži manje ljudskih, mehanizacijskih i, samim time, financijskih resursa. O sigurnosti koju dobivate narednih petnaest godina da i ne govorimo, kao i zagarantiranim poticajima.
- Prvi dan Povjerenstvo je radilo od 12 do 19, a drugi dan od 12 do 18.30. Nakon toga je odvjetnički tim krenuo u analizu ponuda. Poljoprivrednici su sjedili i kontrolirali rad Povjerenstva. Ono je je neovisno i držalo se Pravilnika o gospodarskom programu i Pravilnika o provođenju natječaja. Imalo je direktnu komunikaciju s Ministarstvom zbog mogućih dvojbenih situacija.
Natječaj je nov, poljoprivrednici nisu upućeni. Rekao sam im, ako nisu u mogućnosti sami se prijaviti, neka nekog plate da za njih odradi taj dio. Desilo se da je više od polovice ponuda neprihvatljivo. Zadovoljili su kriterije za bodovanje, no, novina je u Zakonu Gospodarski program. On je sastavni dio ugovora. Ako ste u njemu naveli da ćete se baviti stočarstvom, u napomeni stoji 'obavezno navesti broj stoke'. Za ekološku proizvodnju također su išli dodatni bodovi. Pojedinci to nisu pisali i takvi programi nisu prihvatljivi ni bodovani. Zapisnik je na 4200 stranica. Sve će biti vidljivo i dostupno. Oni znaju gdje su pogriješili. Umjesto da idu prema Zakonu, žale se na pravilnike i traže rušenje natječaja. A što ćemo s 27-ero ljudi koji imaju ispravne papire? - pita se načelnik Pendić koji je Općinu preuzeo prije dvije godine i s brojnim financijskim i drugim problemima. Razvojem događaja pomalo je razočaran te zaključuje „klima je zatrovana, a ljudi nisu spremni na promjene“.
Činjenica da je natječaj po novom Zakonu odlučio provesti prvi u državi te 'probiti led', govori o želji da se uvede red tamo gdje je prije njegova dolaska vladao potpuni kaos. No, velike su promjene gotovo uvijek praćene nezadovoljstvom i (po)bunama pa nije isključeno da će traktori iz cijele Hrvatske - kad i drugdje natječaj rezultira slično - uskoro na pravu adresu... onu zagrebačku, kod ministrice poljoprivrede, Marije Vučković.
Foto: Ž.G.
