SLAVONSKI BROD - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje vodi statistiku koja puno otkriva o tomu koliko je zapravo u Hrvatskoj prijavljenih radnika. Puno bolje nego, primjerice, evidencija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, pokazuje je li se broj nezaposlenih uistinu smanjio zbog pronalaska posla u Hrvatskoj ili se, pak, to dogodilo zbog odlaska u inozemstvo.

Tako najnoviji ovogodišnji podatci pokazuju kako je u Brodsko-posavskoj županiji kod pravnih osoba zaposleno 32.086 radnika, dok kod fizičkih osoba radi njih 3937, obrtnika je 1570, poljoprivrednika tek 802, a u samostalnim profesionalnim djelatnostima prijavljene su 294 osobe. Kod poslodavca koji je registriran u inozemstvu, u Brodsko-posavskoj županiji zaposlena je tek jedna osoba.

Od ukupnog broja osiguranika u Županiji, 22.048 su muškarci, a 16.732 su žene. Ukupno ih je, dakle, samo 38.780. Prilično poražavajuć podatak ako u obzir uzmemo činjenicu da je, prema Popisu stanovništva 2011. godine, samo Slavonski Brod imao 59.141 stanovnika, dok je Nova Gradiška s okolicom tada imala 14.229 stanovnika.

Prema ostalim podatcima HZMO-a, u Brodsko-posavskoj je županiji najviše osiguranika, njih 9931, zaposleno u prerađivačkoj industriji, dok je u trgovini na veliko i malo 'prijavljeno' njih 4610.

Zanimljiv je podatak i o korisnicima starosne mirovine koji su u HZMO prijavljeni kao radnici na polovicu radnog vremena. U Županiji je takvih ukupno 114, od čega 86 muškaraca i 28 žena. Žitelji Županije, dakle, nemaju što ili ne žele raditi kako bi dodatno 'podebljali' svoje niske mirovine.

Poslodavci koji su za osobe do 30 godina oslobođeni plaćanja doprinosa itekako koriste tu mjeru pa je takvih osiguranika u Županiji 3108, dok je prva prijava izvršena za njih 384.

U Županiji 10.635 radi prema ugovoru o radu na određeno, dok je 28.496 prijavljeno na 'neodređeno'. Manje-više i jedni i drugi su jednako nesigurni kada je u pitanju očuvanje radnog mjesta, osim ako nisu zaposleni u javnim ustanovama.

Koliko je zapravo Brodsko-posavska županija opustošena, najbolje govori podatak da tek 8.073 njezina stanovnika, za svojih 15.736 djece, prima prosječni mjesečni doplatak u iznosu od 356 kuna.

Koliko god statistika bila varljiva, brojke ipak ponekad govore više od riječi, a navedene pokazuju kako nam se samo čini da nešto ide ka boljemu jer su u Hrvatskoj ostali samo oni zaposleni, dok je velika većina iselila 'van', slijedeći onu poznatu 'trbuhom za kruhom'.