Stanovanje nije puko pitanje „kvadrata“ već prostor sigurnosti, identiteta i zajedničkog života. Tim je važnija ova nagrada Slavonskog Broda jer se ne odnosi samo na nove objekte, nego i na cjelokupnu stambenu politiku jednog Grada.
ZAGREB - Kako smo izvijestili ranije ovaj tjedan, Grad Slavonski Brod dobitnik je vrijedne nagrade Cigla stanovanja u kategoriji Javne institucije, a mnogi komentiraju - apsolutno zasluženo. U finalu se našao s Dubrovnikom, Varaždinskim Toplicama, Splitsko-dalmatinskom županijom i Vinkovcima. Udruga AjA, pak, nagradu je dobila u kategoriji Organizacije i poslovni subjekti.
- Hvala što ste nas prepoznali kao primjer dobre prakse, zaista smo ponosni na naša 54 stana za mlade obitelji i na sve projekte koje radimo. Nastavit ćemo s mjerama i našim aktivnostima u idućim godinama, i veliko vam hvala – poručila je Marina Martić Puača, zamjenica gradonačelnika, Grad Slavonski Brod.
- Naši projekti usredotočeni su na osobe koje nemaju dom, na beskućnike. Počašćena sam da smo ostavili traga, voljeli bismo surađivati sa svima vama i vjerujem da hoćemo izjavila je Jana Milin Herceg, potpredsjednica, Udruga AjA
Nagrada CIGLA STANOVANJA priznanje je najboljim projektima koji su u 2024. godini napravili konkretnije projekte za stanovanje u Hrvatskoj. Stručni žiri imao je vrlo tešku zadaću - među pristiglim nominacijama odabrao je po pet kandidata iz svake kategorije koji su ušli u finale. A javnost je kroz javno glasanje odlučila koga od tih finalista smatra najzaslužnijim i kome treba pripasti glavna nagrada u kategoriji.
Svim finalistima uručena su priznanja za njihov rad kao i poziv da nastave djelovati i u godinama koje slijede jer njihovi projekti uistinu stvaraju bolje (pred)uvjete priuštivog i održivog stanovanja u Hrvatskoj.
- Održivost se ne stvara samo zelenim tehnologijama, nego i zdravim financijskim modelima, priuštivost se ne mjeri samo cijenom kvadrata, nego i stabilnošću života. Kvalitetno stanovanje ne svodi se samo na zidove, nego i na zajednicu – poručila je Jasmina Džanović, savjetnica platforme ZGRADOnačelnik.hr. Istaknula je da stanovanje nije samo tržište, nego društvena odgovornost.
U sklopu dodjele nagrada najboljim projektima stanovanja u 2024. godini, održana je i konferencija na kojoj se raspravljalo o gorućim problemima stanovanja u Hrvatskoj, primjerima dobre prakse te koracima koji će se dogoditi u budućnosti.
- Do sada je Ministarstvo pokrenulo brojne izmjene zakona i mjere. Slijedi nam pet novih zakona koji su ili u saborskoj proceduri ili javnome savjetovanju. Priuštivo stanovanje se novim zakonom omogućava na pet načina. APN ostaje ključno tijelo provedbe stambene politike, no JLRSovi sada mogu osnivati i svoje ustanove kako bi bili sto aktivniji jer stambeni jaz imamo u svim lokalnim jedinicama – poručila je
Patricija Zrinušić, voditeljica Službe za provedbu programa i mjera stambene politike, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Dodala je da se po prvi puta u pravni sustav uvodi i pojam neprofitna stambena zadruga, što već postoji u Europi.
- Stanovanje po mjeri osnova je demografske revitalizacije i ovoj temi moramo neumorno raditi i educirati javnost. Čekamo Europski plan o priuštivom stanovanju i vjerujemo da će biti komplementaran s našim planovima – rekla je Zrinušić.
Tihomir Jukić, profesor emeritus, Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekao je da smo mi jedina država koja 30 godina nije imala stambenu politiku.
- Ne trebamo graditi novo nego kroz transformaciju grada napraviti što je potrebno. Zašto mi u zonama ne možemo graditi priuštivo stanovanje? Bit priuštivog stanovanje je u najmu – kako mladima omogućiti da dobiju stan. Nije poanta kupiti stan uz potpore, nego najam – objasnio je profesor Jukić.
Domagoj Mičić, Voditelj ureda Grada Beča u Zagrebu, govorio je o primjeri dobre prakse Beča koji više od 100 godina provodi politike i projekte priuštivog najma.
- Stanovanje u Beču je dio javne usluge, nije poanta da se na stanu zaradi nego da je ponuda stabilna i dostupna, a kvaliteta stanova osigurana. Važna je socijalna komponenta, da Beč ostane grad koji je za najrazličitije skupine stanovništva. U Beču je normalno da u stanu živi menadžer sa srednjim primanjima, a pored njega obitelj s niskim primanjima – objasnio je Mičić.
Nakon usporedbe Hrvatske i Beča, došla je na red i usporedba Zagreba i Splita za koju Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije kaže da nije moguća i to naprosto zbog konfiguracije terena.
- U našem kraju su se od 1940 do 1990. godine gradile željezare, poslovni centri i to na obalnim područjima. Pokušajmo vratiti mlade ljude u njihova rodna mjesta – to smo uspjeli kroz projekt TU JE TVOJ DOM. Iz urbanih sredina Splita, Solina i Kaštela vratiti ljude na područje Sinja i Imotskog – rekao je Boban kazavši kako samo u Splitu ima 10.500 praznih stanova.
Krunoslav Šmit, redoviti profesor, Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekao je da je gradovima u interesu građenje, dobivaju se prihodi, onda se događaju pritisci investitora.
- Imamo manjak stručnjaka koji bi se s tim prostorom morali baviti na kvalitetniji način i koji bi o svemu morali voditi računa. Moramo pokušati pronaći rezerve u izgrađenom dijelu grada. Kako promijeniti negativnosti koje se događaju, kako uljepšati život u bespravno izgrađenim objektima – kazao je Šmit istaknuvši da trebamo planirati cjelokupno, obuhvatno i integralno kako bismo postigli priuštivo stanovanje.
Tomislav Jukić, ovlašten za obavljanje poslovna ravnatelja Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ukazao je na to da su problemi takvi da se to neće lako riješiti, pogotovo problem priuštivog stanovanja.
- Ako se nešto nije riješilo 20, 30 godina, neće ni u narednih 5 godina – objasnio je Jukić govoreći o javnosti poznatim slučajevima Gredelja ili kompleksa Badel. Istaknuo je kako se cijela Europa bori s problemom stanovanja i nedostupnošću stana mladim obiteljima.
- Ne smijemo budućim projektima stvoriti geto, imamo probleme s vlasništvima zbog kojih puno toga nije riješeno u posljednjih nekoliko desetljeća, imamo puno kontradiktornih stvari. Ako želimo postići određene rezultate, morat ćemo raditi kompromise – rekao je Jukić.
U Hrvatskoj je sve više onih koji žele ne samo kupiti "kvadrate" nego živjeti dostojanstveno, u domu koji odgovara njihovim potrebama, u zajednici koja funkcionira. U okviru projekta „Stanovanje po mjeri“ ZGRADOnačelnik.hr ukazuje na to da stanovanje nije puko pitanje „kvadrata“ već prostor sigurnosti, identiteta i zajedničkog života.
