DONJI ANDRIJEVCI - U Hrvatskoj postoji veliko poduzeće, strateška industrija vrijedna 213 milijuna kuna, koja u Zagrebu i Donjim Andrijevcima zapošljava 300 radnika, a koja ni u doba sveopće proliferacije kompjutora već punih 15 godina ne uspijeva s državom sravniti stanje svojih poreznih obveza piše Večernji list.

Riječ je o PAN papirnoj industriji - Tvornici papira Zagreb sa sjedištem u Đakovu. „Molbu za konačno usklađenje stanja" direktorica tvornice Danica Krenek poslala je ravnatelju Porezne uprave Zdravku Zrinušiću i ministru financija Zdravku Mariću zadnji put početkom listopada ove godine, ali odgovora opet nema.

„Računovodstveno stanje Porezna uprava nikada nije uskladila s nama od 31.12.2002. Nadzor je bio desetak puta i više puta utvrđeno stanje, ali je izostao potpis sa strane Porezne uprave", piše direktorica Krenek ministru Mariću.

„A zbog nekorektnog i nemoralnog odnosa prema nama, samo u Slavoniji direktno u PAN-u, 1400 ljudi ostalo je bez posla, a sada je u opasnosti i preostalih 300 djelatnika dijeliti istu sudbinu. U teškim uvjetima smo se bavili i bavimo se proizvodnjom, a kada nam se otmu sredstva, Vi razumijete da mi nemamo nikakvih mogućnosti ni na koji način ta sredstva nadoknaditi..."

Neki će reći da se radi o samo još jednoj tipičnoj žalopojki poduzetnika neurednih u podmirivanju poreza i doprinosa, no čini se da tome nije tako. Naime, s direktoricom Krenek složio se i Trgovački sud u Zagrebu te u rujnu 2010. naložio Republici Hrvatskoj da PAN - Tvornici papira vrati 22 milijuna kuna sa zakonskom kamatom i dodatno plati 1,15 milijuna kuna parničnog troška. Ali, Republika se žalila Visokom trgovačkom sudu, a tamo se PAN-ovo potraživanje „kiseli" već petu godinu.

Činovnike parničenje ništa ne košta, ali naciju u ovom slučaju košta strahovito puno, stotine puta više od 22 milijuna kuna koliko Državno odvjetništvo, premda čini se bezizgledno, nastoji bar još neko vrijeme zadržati u državnoj lisnici. Sa tih 22 milijuna Tvornica papira puno bi brže i lakše pogurala investiciju koja bi slavonskim poljoprivrednicima udvostručila zaradu, koja bi u Hrvatskoj mogla zahuktati i desetak tvornica s više tisuća zaposlenih, i koja bi Hrvatsku učinila svjetskom velesilom u proizvodnji celuloze i svih vrsta papira.