OPRISAVCI - Pozitivan primjer održivog razvoja i proaktivnog očuvanja prirode te dobar primjer suradnje poljoprivrede i ekologije, s obzirom na nove mogućnosti kroz mjere ruralnog razvoja, mogao bi (p)ostati i značajni krajobraz Gajna, jedinstven poplavni prisavski pašnjak s površinom većom od 300 hektara, zaštićen prije četvrt stoljeća na inicijativu Brodskog ekološkog društva (BED).

Na ovoj arci starih pasmina, među kojima je najbrojnije podolsko govedo, mogla bi se razviti trajna vrijednost i profitabilna djelatnost

Da bi opstao, pašnjak koji postoji stoljećima potrebno je koristiti, a o dobrim primjerima suradnje između javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima prirode i poljoprivrednika te načinima na koje se ovakvi primjeri mogu primijeniti na lokalnu situaciju govorila je Sonja Karoglan Todorović iz organizacije Ecologica (za resorno ministarstvo provode projekt o uvođenju poljoprivredno-okolišnih mjera u Hrvatskoj) na prvoj od četiriju radionica, održanoj u Oprisavcima. O dobrim primjerima iz Austrije govorila je Johanna Huber, austrijska konzultantica za ruralni razvoj i zaštitu prirode.

Gajna godinama opstaje trudom entuzijasta, Brodske ekološke udruge i Javne ustanove za zaštitu prirode, no da bi sve dugoročno uspjelo, potrebno je ozbiljnije uključivanje poljoprivrednika. Ovaj značajni krajobraz najviše je danas ugrožen zbog neriješenog statusa zemljišta, koje je formalno u vlasništvu RH, kaže Iris Beneš, voditeljica BED-a.

- Problem regulacije zajedničkih pašnjaka desetljećima se ne uspijeva riješiti, zbog čega korisnici tih prostora nisu prihvatljivi za mjere ruralnog razvoja. U zadnje vrijeme došlo je i do pada potpore za izvorne pasmine, a sve rezultira tako da ostaju samo oni najuporniji - dodaje Beneš.

BED se, naime, zauzima da na Gajni opstane pašnjak i da se sačuva prirodna raznolikost.

- Željeli bismo da poljoprivrednici dobiju poticaje za livade, pašnjake, a time i rentabilnu proizvodnju. Do sada to nismo uspjeli, a s izmjenom Zakona o poljoprivrednoj proizvodnji to je možda moguće - optimističan je dugogodišnji predsjednik BED-a Šimo Beneš.

Kada bi se status zemljišta riješio, na ovoj arci starih pasmina, među kojima je najbrojnije podolsko govedo, mogla bi se razviti trajna vrijednost i profitabilna djelatnost, potvrđuje i novi ravnatelj brodske Javne ustanove, Josip Bodrožić Đakić.

- Ideja je da napravimo projekt za podolca poput istarskog goveda, boškarina. Ako bi nam to pošlo za rukom, očekujem da bi se mogla ostvariti dobra suradnja Javne ustanove i poljoprivrednika na gospodarskoj osnovi i zaštiti prirode. Ali bez dodatnih poticaja, teško je očekivati da će se lokalno stanovništvo vratiti načinu uzgoja i čuvanju pašnjaka na ovim prostorima - kazao je Bodrožić Đakić.

Poticaj za pašnjake očekuje i Šimo Kurkutović iz Oprisavaca, vlasnik stada od 25 podolskih goveda, koja su godinama na tradicionalnoj ispaši poplavnih pašnjaka Gajne. Zbog ekološke hrane, njihovo je meso prvoklasno, no interesa za kupnju baš i nema.

- Nekada sam dobro prolazio, sada sve lošije - kaže vlasnik nezadovoljan i ukidanjem poticaja za teliće. A da bi razliku donekle nadoknadio mesnom masom, odlučio se na križanje podolca s belgijskim plavcem. Kao i ostali korisnici pašnjaka, kako bi konkurirao za mjere ruralnog razvoja, željno očekuje izmjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Manje stoke, više amorfe
Priča o Brodskom ekološkom društvu i zaštiti biološke raznoslikosti na Gajni počela je iz volonterskog rada grupice entuzijasta, koji pokušavaju smanjiti tendenciju nestajanja stoke s pašnjaka, prije svega kako bi spriječili širenje invazivne biljne vrste (amorfa) koja bi inače "sve pojela”. Na Gajni danas, u vlasništvu BED-a i braniteljske zadruge Eko-Gajna, živi 60-ak podolskih goveda, što je gotovo polovina hrvatske količine, no tu žive i crne slavonske svinje, posavski konji, ovce cigaje, guske, kokoši hrvatice te pas hrvatski ovčar, kao neodvojivi pratitelj stoke u Slavoniji.