SAPCI/STARO TOPOLJE - Nakon jučerašnje dojave čitatelja o prolasku vlaka bez zaustavljanja dok je podignuta rampa i signalizacija isključena, na željezničkom prijelazu Sapci-Staro Topolje (a takvih je slučajeva bilo više u proteklom razdoblju), za odgovor na pitanje o nesigurnosti putnika u vozilima koji tu prelaze prugu upitali smo nadležne u Hrvatskim željeznicama, a odgovor prenosimo u cjelini. 

Jesu li ili nisu u smrtnoj opasnosti najbolje svjedoče brojni komentari uglavnom ogorčenih čitatelja na Facebooku, koji (s pravom) smatraju da postavljanjem signalizacije i branika na pružnom prijelazu njihova sigurnost nije upitna. I doista, nameće se pitanje zbog čega onda ulažemo milijune kuna za uređaje koji nemaju funkciju zbog koje su postavljeni - da budu garant sigurnosti. Zašto se „svako malo" kvare, pa dovode u opasnost sudionike u prometu?

„U ponedjeljak 20. svibnja 2019., u 16.13 sati došlo je do kvara na uređaju za osiguranje željezničko-cestovnog prijelaza Sapci na pruzi M104 između kolodvora Andrijevci i Garčin. Stručne službe HŽ Infrastrukture iz Slavonskog Broda odmah su izašle na teren, a uređaj na željezničko-cestovnom prijelazu pušten je u normalan rad u 18.28 sati.

 Dozvolite pojašnjenje situacije koja se dogodila na ŽCP-u Sapci, ili situacije kada iz bilo kojeg razloga uređaj na željezničko-cestovnom prijelazu ne radi na nekom drugom prijelazu na mreži hrvatskih željeznica ili primjerice pojašnjenje kvara na uređaju na prijelazima na drugim nacionalnim željeznicama.

Trenutni kvarovi, odnosno prekid rada uređaja na željezničko-cestovnim prijelazima može se dogoditi iz više razloga ali SIGURNOST PROMETA NIJE DOVEDENA U PITANJE sve dok se sudionici u cestovnom prometu pridržavaju prometne, znakovne signalizacije.

Važno je ponoviti da, za vrijeme trajanja kvara svi vlakovi moraju poštovati sigurnosnu proceduru sukladno Pravilniku o načinu i uvjetima za sigurno odvijanje i upravljanje željezničkim prometom (NN 107/16). To znači da strojovođe svih vlakova na toj dionici pruge, u razdoblju odvijanja radova na željezničko-cestovnom prijelazu (popravak uređaja ili neki drugi radovi kada su uređaji izvan funkcije), dobivaju naloge te shodno nalogu strojovođa je dužan prije prijelaza zaustaviti vlak i nakon što se uvjeri da sudionici cestovnog prometa ne prelaze preko željezničko-cestovnog prijelaza, nastaviti vožnju brzinom do najviše 10 km/h dok čelo vlaka ne prijeđe preko ŽCP-a te nakon toga nastaviti vožnju najvećom dopuštenom brzinom.

Na takav način, sukladno navedenoj sigurnosnoj proceduri, odvijao se za vrijeme otklona kvara željeznički promet i na ŽCP-u Sapci te sigurnost prometa nije bila dovedena u pitanje. U ovom slučaju sigurnosnu proceduru morao je poštovati jedan vlak koji je prometovao prugom nakon nastanka kvara.

Nakon otklanjanja kvara, uređaj za osiguranje doveden je u redovno stanje te je promet željezničkog prometa dalje bio uredan" odgovaraju iz Odjela za korporativne komunikacije uz opasku da ne stoji napomena iz upita novinara kako su putnici u vozilima koji prelaze preko tog prijelaza u smrtnoj opasnosti.

Jesu li ili nisu u smrtnoj opasnosti najbolje svjedoče brojni komentari uglavnom ogorčenih čitatelja na Facebooku, koji (s pravom) smatraju da postavljanjem signalizacije i branika na pružnom prijelazu njihova sigurnost nije upitna. I doista, nameće se pitanje zbog čega onda ulažemo milijune kuna za uređaje koji nemaju funkciju zbog koje su postavljeni - da budu garant sigurnosti. Zašto se „svako malo" kvare, pa dovode u opasnost sudionike u prometu?

Naravno, za očekivati je i oprez vozača automobila, motora, traktora…koji trebaju usporiti brzinu pri dolasku do pružnog prijelaza i „baciti" pogled lijevo-desno, no nitko sigurno ne očekuje prolazak vlaka dok je rampa dignuta a svjetlosna i zvučna signalizacija isključene.

Jeli tako nešto zamislivo u Japanu, SAD-u, Europi…,da strojovođa zaustavi vlak prije pružnog prijelaza i pogleda ide li neko vozilo pa kad se uvjeri da nema nikoga „prošulja se" preko željezničkog prijelaza dok je rampa dignuta?

Da smo mi doista daleko od normalnih rješenja (kada je u pitanju navedeni željeznički prijelaz) potvrđuju i učestali pozivi policiji, uznemirenih građana koji su se približili prijelazu pa ugledali vlak ili zbog neke slične nezavidne situacije osjećali nesigurnost i strah. Premda nije u njihovoj nadležnosti, zbog toga su, prema riječima Kate Nujić, glasnogovornice PU Brodsko posavske, iz policije prije 20-etak dana uputili dopis HŽ-a, no odgovor još nisu dobili.

Svima je u konačnici, cilj - sigurnost svih putnika pa nam ostaje nadati se nekim logičnijim rješenjima, primjerice da u vrijeme digitalizacije uređaji na željezničkim prijelazima rade besprijekorno kao što je to, vjerujemo, u razvijenim državama.