DAVOR - Prašnik je još prije 85 godina izuzet iz redovnog šumskog gospodarenja. Željelo ga se sačuvati za buduće generacije i mlade šumare i prirodoslovce koji će ondje imati priliku vidjeti izvornu slavonsku šumu.

Riječ je o prašumi koju tvore stara stabla hrasta lužnjaka Quercus robur L., bukve Fagus sylvatica L. i običnog graba Carpinus betulus L. Naziva se prašumom jer čovjek nije utjecao na nju više od 80 godina pa se šuma vratila svom izvornom izgledu kakav su imale davne šume poplavnih panonskih dolina. Prema podacima iz 1979. godine (Matić i sur., „Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar, studija ekološko-uzgojnih osobina", Šumsko gospodarstvo „Josip Kozarac", Nova Gradiška, 1979.) Prašnik broji 1487 stabala hrasta lužnjaka i 48 stabala običnog graba i bukve. Hrastovi divovi visoki su i više od 40 m, prsni promjeri debla im dosežu 200 cm, a jedno stablo može imati drvnu masu veću od 50 m3. Procjenjuje se da je današnji broj hrastovih stabala manji, a da se povećao broj grabovih stabala.

Sam Prašnik je svojim postajanjem velika pohvala i priznanje hrvatskoj šumarskoj struci koja je i prije 80-tak godina uvidjela kako vrijednost i značenje ove šume nadilaze materijalnu vrijednost drva od kojeg je sazdana. Čak 90 % naših šuma su prirodne šume u kojima se utjecaj čovjeka nastoji minimalizirati. Takva politika upravljanja omogućuje očuvanje složenih šumskih ekosistema i bioraznolikosti. Hrvatske šume su dobile i certifikat FSC koji je potvrda da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Upravo zbog toga Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije vidi u Hrvatskim šumama partnera s koji će raditi za dobrobit i očuvanje šuma i njihova živog svijeta.

Cijeli članak pročitajte OVDJE