GORNJI BOGIĆEVCI - Mladi inženjer agronomije Matija Krstanac (28) iz Gornjih Bogićevaca s puno ljubavi priča o poljoprivredi. Iako odrastao u Zagrebu gdje se školovao i završio Agronomski fakultet, Matija je prije tri godine došao živjeti na selo i zajedno s ocem Tomislavom, koji se bavi poljoprivredom, počeo razvijati obiteljsko gospodarstvo. Do sada se obitelj Krstanac ponajviše bavila ratarskom proizvodnjom i vinogradarstvom, no šire ju i na stočarstvo, piše u svom članku za Agroklub, a koji u nastavku u cijelosti prenosimo, Vjekoslav Hudolin.

"Tata od djetinjstva voli vinovu lozu pa je iz gušta posadio vinograde, izgradio podrum i nabavio opremu za proizvodnju vina. U međuvremenu smo jedan vinograd iskrčili, tata se više posvetio ratarstvu i sada meni puno pomaže u ostvarenju planova. U plodoredu uzgajamo klasične ratarske kulture: kukuruz, pšenicu, uljanu repicu, soju, zob, a ove godine posijali smo i lucernu", kaže Matija Krstanac.

Kada sam posjetio ovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Matiju sam zatekao u dvorištu, s puno pozornosti podmazivao je balirku. Iako je bilo jako vruće, pripremao se za baliranje sijena, a otac Tomislav bio je na gradilištu buduće staje. Matija se pohvalio da su se uz ratarsku proizvodnju počeli baviti i stočarstvom.

Od malih nogu želio sam uzgajati stoku, pa smo krenuli i u taj projekt razvoja stočarstva. Nedavno smo kupili 16 prekrasnih junica pasmine limousine, ima ih i nešto križanih sa simentalcem", počinje priču Matija dok se kroz šumu vozimo na pašnjak gdje će goveda uzgajati u sustavu "krava-tele". Na toj lokaciji sada grade staju otvorenog tipa, odnosno veću nadstrešnicu koja će stoci dobro doći,osobito zimi, iako je ta pasmina otporna i veći dio godine provodi na otvorenom prostoru.

Ljubav prema stoci

Kada smo došli do ograđenog pašnjaka usred šume neobična slika. Matija preskače ogradu i doziva svoje ljubimice koje mu polako prilaze i raduju se gazdi.

"Mlade su, stare tek šest sedam mjeseci, neke i mlađe. Nisam htio kupovati starije krave, želio sam da se od početka nauče i priviknu na mene. Želio sam da se od malena socijaliziraju i vrlo sam zadovoljan s njima. Pogledajte kako su mirne i kako se druže sa mnom. Kažu da su po temperamentu pomalo divlje, ali kada si s njima, kada nauče na čovjeka i kada osjete njegovu ljubav, užitak je raditi s njima", radostan je Matija dok se mazi s njima kao s najdražim kućnim ljubimcima. Vidi se sa koliko ljubavi radi s njima, koliko su radosti i nadanja unijele u život tog mladog i vrijednog agronoma punog životnih planova.

"Volim životinje, jedva čekam da odrastu u krave, to me usrećuje. Za mene neće biti veće radosti kada dobijem prvu telad od ovih ljepotica koje jako lijepo izgledaju, genetski su vrlo kvalitetne. U svakom slučaju, želimo povećati ovu proizvodnju. Svu kvalitetnu žensku telad planiramo ostavljati za širenje svog matičnog stada, a mušku toviti", priča nam o planovima mladić koji je odrastao na zagrebačkom asfaltu, ali se nije mogao odreći svojih slavonskih korijena.

Kredit uložio u stoku i mehanizaciju

Mislio sam da je u investicije kao mladi poljoprivrednik ušao kroz neku od mjera Programa ruralnog razvoja, da je uložio novac europskih fondova, ali Matija kaže da do sada nije bio te sreće.

"Imam građevinsku dozvolu za jako dobru štalu, kandidirao sam taj projekt na natječaju za tip operacije 4.1.1., no ni jedna banka me nije mogla pratiti zato što navodno moj OPG nije bio ekonomski dovoljno jak. Nažalost, nisam imao uvjete ni za tip operacije 6.1.1. (potpora mladim poljoprivrednicima) i 6.3.1. (potpora malim poljoprivrednicima). Problem je ili što sam "stari" OPG-ovac, iako sam mladi poljoprivrednik, ili sam imao preveliku ekonomsku veličinu za novac koji je namijenjen malim OPG-ima.

Budući da se do sada nisam mogao uklopiti u kriterije ni za jednu od spomenutih mjera, odlučio sam se za kredit preko HAMAG-BICRO-a od 50 tisuća eura uz povoljnu kamatu od 0,5 posto. Tim novcem kupio sam junice i dio mehanizacije, a izgradnju staje financiramo vlastitim novcem. Žao mi je što nisam mogao iskoristiti mjeru 4, jer bih se uz pomoć tog europskog novca već dobrano razvio, ali nadam se da ću sada, kada poraste vrijednost gospodarstva, imati veće šanse", kaže Matija.

Treba mu još zemlje

Prijavit će se i na natječaj za zemlju u vlasništvu Republike Hrvatske čije raspisivanje priprema Općina Gornji Bogićevci, nada se da će na njemu proći kao mladi poljoprivredni stručnjak koji se bavi ratarstvom i stočarstvom.

"Sada u poticaju obrađujemo oko pedeset hektara zemlje, od toga manji dio vlastite. Dosad nam je to bilo i dovoljno, ali kada sam nabavio stoku i još mehanizacije, treba nam više zbog proizvodnje stočne hrane, ali i zbog poštivanja plodoreda. Volim ovaj posao, za njega sam se obrazovao, vjerujem da od njega mogu solidno živjeti, želim ostati u selu. Ne volim gradsku strku i gužvu, volim mir i tišinu, a to mi upravo omogućuje bavljenje poljoprivredom. Odete na njivu raditi, uživate kraj svoje stoke, lovac sam, pa se ponekad i na taj način opuštam u prirodi", priča nam ovaj mladi sanjar.

Ima puno volje i želje i veliku potporu oca Tomislava pa se nada da će stvoriti uzorno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a kao mlad čovjek planira i obitelj.", završava Vjekoslav Hudolin svoj članak za Agroklub.