U dugogodišnjem je Planu Plinacro naglasio kako je dobavni pravac Slavonski Brod-Negoslavci nesiguran zbog pretjerane dosadašnje eksploatacije prenamijenjenog produktovoda.
SLAVONSKI BROD - S obzirom na to da operater plinskog transportnog sustava (PTS) Plinacro nije pretjerano ažuran u izvještavanju javnosti, a ima pojačano djelovanje na području Slavonskog Broda, zavirili smo u njihov Desetogodišnji plan razvoja PTS Republike Hrvatske od 2021. pa sve do 2030. godine.
"Zbog značajno dugog perioda eksploatacije navedenog plinovoda, u svrhu osiguranja sigurnosti opskrbe, potrebna je veća pozornost djelatnika te brz odziv u slučaju incidenata, što je gotovo neizvedivo bez mogućnosti radioničke pripreme na lokaciji smještaja djelatnika u PJ. Stoga trenutna organizacija poslovnih aktivnosti u ovome području nije dugoročno održiva." - zabilježili su iz Plinacra.
Slavonski se Brod u tom važnom dokumentu spominje 11 puta, a Slobodnica ukupno 41 put. Naime, nedaleko lokacije ekološke katastrofe iz 2018. godine, za koju do danas nitko nije odgovarao, a koja je građane na Uskrs ostavila bez pitke vode, nalazi se plinsko čvorište Slobodnica.
Ta je lokacija dio plinovodnog sustava Omišalj-Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica. Koliko je bitan, dovoljno govori činjenica da ima status prioritetnog projekta te sljedeća rečenica iz Plana:
„Za Hrvatsku su najznačajniji projekti terminal za OPP na otoku Krku i povezani otpremni plinovodi Zlobin - Omišalj, za najmanji kapacitet transporta UPP-a prema susjednim tržištima, i Zlobin - Kozarac za veći kapacitet, te Kozarac - Slobodnica i sustav Bosiljevo - Lučko - Rogatec za najveći kapacitet koji omogućuje dobavu i transport većih količina plina iz terminala za UPP prema susjednim tržištima.“.
Slobodnica je, dakle, poveznica Hrvatske i Bosne i Hercegovine jer plinovodom spaja dva Broda i omogućuje transport do Zenice. Usto, interkonekcija hrvatskog i mađarskog sustava Slobodnica - Donji Miholjac - Dravaszerdahely - Varosföld koja je izgrađena, između ostalog, i u svrhu povezivanja, omogućuje direktnu opskrbu plinom iz odvojka Turskog toka ili BRUA.
„Kako bi se povećala mogućnost transporta plina prema Mađarskoj potrebno je dodatno izgraditi plinovod Kozarac - Slobodnica kojim bi se kapacitet interkonekcije prema Mađarskoj povećao na 700 000 m3 /h (6,1 milijardi m3 /god). Izgradnjom ovog plinovoda ostvarila bi se mogućnost transporta plina iz Mađarske u Hrvatsku u istom iznosu.“
Slobodnica je veza i sa Srbijom. Plinovod Slobodnica-Sotin bio bi dug stotinjak kilometara i omogućavao bi izravan izvoz plina iz terminala za UPP prema Srbiji.
Kao godina stavljanja plinovoda Slobodnica-Brod u uporabu, navedena je 2026. godina.
Slavonski Brod spominje se kao dio plinovoda Osijek-Vukovar (DN300, 30 km), prvotno planiran kao DN800 za transport većih količina plina iz Srbije. U Planu stoji kako bi on „osigurao sigurnu opskrbu plinom istočne Hrvatske zatvarajući petlju Osijek-Vukovar-Slavonski Brod-Osijek“.
Zanimljive su i projekcije proizvodnje prirodnog plina do 2050. godine koje pokazuju da će rasti nova proizvodnja na kopnu.
Plinacro Plan
Vezano za to, u planu stoji: „U slučaju većih nalaza plina u istočnoj Slavoniji i relativno malog kapaciteta plinovoda Slavonski Brod - Negoslavci i male lokalne potrošnje plina bit će potrebno razmotriti izgradnju ili 50-barskog plinovoda Vukovar-Osijek ili 75-barskog plinovoda Slobodnica-Sotin.“.
Posebno zabrinjavajuć je sljedeći dio Plana koji dokazuje da - zbog upotrebe starog produktovoda - ni slavonskobrodsko područje nije sigurno niti zaštićeno od budućih incidenata/akcidenata.
„Specifičnost je područja nadležnosti PJ istočna Slavonija i u činjenica da se sve količine prirodnog plina na ovom području (Županja, Vinkovci, Vukovar) dobavljaju isključivo jednim dobavnim pravcem, plinovodom (tj. prenamijenjenim produktovodom) Slavonski Brod-Negoslavci. Zbog značajno dugog perioda eksploatacije navedenog plinovoda, u svrhu osiguranja sigurnosti opskrbe, potrebna je veća pozornost djelatnika te brz odziv u slučaju incidenata, što je gotovo neizvedivo bez mogućnosti radioničke pripreme na lokaciji smještaja djelatnika u PJ. Stoga trenutna organizacija poslovnih aktivnosti u ovome području nije dugoročno održiva.“.
I PlusPortal je ranije upozoravao na tu neodrživost člankom Krpanjem starog produktovoda - prave 'novi plinovod'.
