SLAVONSKI BROD - Obnova pruge Zagreb-Beograd duge 412 kilometara, veoma bitne i za Slavonski brod kao jednu od značajnih međustanica, bit će zajednički projekt Hrvatske i Srbije i najvažniji dio danas potpisanog Memoranduma o suglasnosti između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH i Ministarstva graditeljstva, prometa i infrastrukture Republike Srbije o suradnji radi promicanja učinkovitosti željezničkog prometa, piše Novi list.

Oleg Butković prvi je ministar u Vladi Andreja Plenkovića koji odlazi u službeni posjet Beogradu, a osim o pruzi, razgovarat će o suradnji dviju država u korištenju EU sredstava, između ostalog i kod apliciranja pojedinih dionica pruge Zagreb-Beograd prema europskim fondovima.

Raspravljat će se i o mogućnostima razvoja cestovnog prometa između Hrvatske i Srbije, također i o mostovima u graničnom području, te suradnji u segmentu unutarnje plovidbe na Savi i Dunavu, gdje su na dnevnom redu i projekti produbljivanja Dunava kod Iloka i Vukovara, odnosno u blizini granice dviju država.

Veći dio pruge nalazi se na hrvatskom teritoriju i tu su već postignuti određeni pomaci, jer je obnova dionice Okučani-Novska pri kraju i uskoro će biti u prometu te je prije više od pet godina obnovljena dionica Vinkovci-Tovarnik.

Još dvije dionice su u fazi projektiranja i to europskim sredstvima, a Hrvatska očekuje da bi za svoj dio pruge Zagreb-Beograd iz europskih fondova mogla povući oko 500 milijuna eura europskih sredstava.

Zajednički cilj Hrvatske i Srbije bi trebao biti da se vrijeme putovanja vlakom od Zagreba do Beograda sa sadašnjih šest sati smanji na manje od tri sata kao i to da se značajno poveća brzina vlakova na ovoj pruzi i to na prosječnih približno 120 do 140 kilometara na sat.

Potencijalne partnere za ovaj veliki projekt Hrvati i Srbi mogli bi pronaći u Kinezima. Naime, kineska tvrtka China Bridge and Road Corporation, koja je dala najjeftiniju ponudu za gradnju Pelješkog mosta, u Srbiji je izgradila most Borča-Zemun u duljini od 1,5 kilometara s pripadajućim prilaznim cestama dužine dodatnih 20-ak kilometara.

Upitno je hoće li obnova pruge dovesti do ponovne življavanja kulture putovanja vlakovima ili se radi o besmislenim ulaganjima. Skupoća, sporost i stanje pruga te putničkih vagona, glavni su razlozi zašto je Brođanima vlak danas na niskom mjestu prilikom izbora prijevoznih sredstava. Skrati li se vrijeme putovanja i obnovi željeznički vozni park, vjerujemo kako će se mnogi sugrađani predomisliti te rado iskoristiti udobnost koju pruža putovanje vlakom. (Ž.G./SBplus)