SLAVONSKI BROD - Problema sa stanjem cesta i njihovim održavanjem, dobro je poznato, ima cijela Hrvatska. Novoizgrađene pate zbog (ne)kvalitete radova, a stare zbog količine i vrste prometa koji se njima danas odvija, a za što nikako nisu predviđene. Primijetili su to i brodsko-posavski županijski vijećnici pa je tijekom jučerašnje Skupštine, veliki broj pitanja išao u tom smjeru.
- Općina Gornja Vrba je uputila više službenih dopisa prema Uredu župana. Naime radi se o problemu prevelike koncentracije prometa, a posebno kamiona u naselju Donja Vrba. Cesta koja vodi kroz Donju Vrbu pripada županijskoj cesti i sužena je te ne može podnijeti teret teških kamiona. - kazao je Josip Marunica.
Županijska cesta 4212 odnosno cesta Slavonski Brod-Donja Vrba, kazali su iz Županije, treba ići u rekonstrukciju, ali s obzirom na to da nije uvrštena u financijski plan Županijske uprave za ceste za 2019., izvršena je tek djelomična sanacija rupa,a daljnji će radovi biti obavljeni prema 'listi prioriteta'.
Vijećnik Martin Miloloža postavio je pitanje o uređenju državne ceste koja prolazi kroz naselje Sibinj. Prema njegovim je saznanjima, naime, projekt gotov i radovi bi trebali početi.
Neki su vijećnici pitanje prometne povezanosti Županije podignuli i na višu razinu te ga povezali s gospodarskim razvojem Brodsko-posavske županije i nedovoljno iskorištenim potencijalom pozicije iste.
- S obzirom na to da se nalazi na križanju dvaju međunarodnih prometnih pravaca odnosno koridora deset te da ima iznimno povoljan geostrateški položaj, zanima me u kojem će smjeru dalje ići razvoj prometa i prometne infrastrukture kako bi stvorili bolje uvjete za stanovništvo i gospodarstvo. Županija je 200 kilometara udaljena od Beograda, Zagreba, Budimpešte i Sarajeva. Možemo to kvalitetno iskoristiti samo ako mi budemo imali adekvatnu prometnu povezanost s ovim koridorima. - mišljenje je vijećnika Roberta Kožula.
- Mi smo se, zajedno s ostale četiri slavonske županije, prijavili na jedan projekt odnosno izradu master plana prometnog razvitka funkcionalne regije istočna Hrvatska koja obuhvaća svih pet slavonskih županija, a izrada toga dokumenta se financira također europskim novcem iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. U petom mjesecu, dakle, prije dvadesetak dana, potpisan je ugovor. Nakon provedene javne nabave s konzorcijem tvrtki koje su izabrane za izrađivača ovoga dokumenta ukupna vrijednost nakon javne nabave je 66 milijuna kuna i to je dokument koji će ne samo analizirati postojeće stanje nego zapravo definirati sve ono što je bitno za razvoj prometne infrastrukture u narednom razdoblju uključujući sve ovo što je spomenuto i ove ceste koje su na našoj županiji od interesa za našu županiju. Nositelj toga projekta je Županija i Virovitičko-podravska županija. - odgovorio je dožupan Stjepan Bošnjaković.
Vijećnik Dubravko Galović zamolio je ravnatelja ŽUC-a, Antuna Dukića, neka odgovori na pitanje vezano za dionicu županijske ceste Slobodnica-Bebrina-Kaniža-Slavonski Kobaš. Zanimalo ga je u kojoj fazi je plan izgradnje, odnosno, kada će biti završena cesta na toj dionici.
- Dionica je bila planirana samo kroz naselje Bebrina. Nakon što je Ministarstvo mora pomorstva i infrastrukture. županijskoj upravi za ceste dodijelilo pet milijuna i 200 tisuća kuna, upravno vijeće, je usvojilo, a Župan zaključkom potvrdio, izmjene i dopune plana. Nadmetanje je provedeno, a ja kao odgovorna osoba ne mogu potpisati odluku niti ugovor dok vi kao Županijska skupština to ne potvrdite. Što se tiče ugovornog roka, stoji da je rok završetka svih radova 60 kalendarskih dana. - odgovorio je Dukić.
Nažalost, obnova svih cesta ne može se dogoditi preko noći, a upravo zbog pozicije Županije, mnoge se i dalje oštećuju jer njima prometuju teški kamioni. No, veliko zanimanje vijećnika za ovu problematiku pokazuje kako će se uskoro nešto morati početi bitno mijenjati kada je u pitanju prometna infrastruktura, njezina izgradnja i održavanje.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -