SLAVONSKI BROD - Malo koji Brođanin nije čuo za Limariju „Jozić". Sve i da nije, morao je negdje po gradskim krovovima uočiti radnike, a na cestama kombije te male, ali vrijedne tvrtke koja posluje od 1996. godine. Vlasnik Jozo Jozić, zanat je učio od oca, baš kao što njegov dvadesetogodišnji sin Filip danas usvaja znanja i vještine od svog tate, čiju će znojem i trudom stečenu imovinu i naslijediti jer je naučio ne bojati se rada.

- Nisam ga tjerao u obiteljski biznis, čak sam ga od toga i odgovarao, no on se nije dao. Odmalena nam se mota oko nogu i drži čekić u rukama pa mu je to valjda u krvi. - za portal SBplus priču je, uz prvu jutarnju kavu koju obavezno ispija sa svojim radnicima, dogovarajući raspored dnevnih poslova, započeo Jozo Jozić.

Tajnu uspjeha, kazao je, duguje mukotrpnom radu, velikom zalaganju i trudu te, napose, strpljenju. Iako je država, tvrdi, prema poduzetnicima nemilosrdna, on je svojim radnicima uvijek nastojao biti prijatelj, a ne šef. Voli provoditi vrijeme s njima, oni su mu uvijek na prvom mjestu i smatra ih članovima svoje obitelji - sve to, vjerojatno, utjecalo je na to da su neki od njih uz Jozu već gotovo tri desetljeća. 

- Teško je bilo opstati na današnjem tržištu. Najveći zadatak bio nam je da se održimo. Kroz sve godine rada imali smo pet ili šest radnika. Nekada smo imali učenike na praksi, ali danas ih nema, mada sam među njima mogao vršiti daljnju selekciju za zapošljavanje. Radnike neprestano tražimo, ali ih teško pronalazimo. Posla je puno, ali treba nam još ljudi. - kazao je Jozo, zaključivši kako, uz svakodnevne obaveze, uspijevaju ispuniti i molbe Grada pa su ove godine izradili nojeve koji će uljepšavati Tvrđavu tijekom ovogodišnjeg Florafesta.

- Promijenilo se sve, od samog načina rada. Prije smo sve sami radili i savijali, sve je bilo metar ili dva, sada su to limovi u komadu dužine do osam metara koje savijamo i proizvodimo, tako da je puno lakše odraditi posao, a i rezultati su bolji i kvalitetniji. Jedino što nam nedostaje je mladi kadar kojeg teško pronalazimo. Na Zavodu je neprestano aktivan oglas, ali ljudi se slabo javljaju. Obim posla je toliki da ne uspijevamo sve zadovoljiti. Ne znam što je tomu razlog. No, raditi se mora, nitko ti u životu ništa neće dati niti će ti to samo pasti s neba. Ne vidim razlog da se ovo ne radi jer to nije toliko fizički težak posao za mlade. - kazao je Zoran Todorović, najduže zaposleni u Limariji „Jozić".

Jozo je nedavno izgradio i novi objekt u Zoni malog gospodarstva Kolonija na području Slavonskog Broda kojeg čine proizvodna hala od petsto kvadratnih metara, poslovne prostorije od stotinu kvadrata te isto toliki izložbeni salon. Neke radnike ipak nije mogao odgovoriti od odlaska u inozemstvo, ali druge je 'dovukao' u grad pa u njegovoj ekipi ima i 'novajlija'.

- Ja sam doselio u Slavonski Brod iz općine Čepin zbog nedostatka posla. Bio je izbor između Jadrana, inozemstva i Broda, ali izabrali smo opciju najbližu 'svojima'. Bolje mi je nego u mom kraju. Slavonski Brod drži se bolje nego Osijek kada su u pitanju iseljavanje i gospodarska situacija.- kazao je 40-godišnji Branislav Mitrović koji je u Limariji zaposlen dvije i pol godine, a uz nasljednika Filipa predvodnik je mlađe generacije na čijim bi leđima posao trebao o(p)stati.

Limarija „Jozić" opremljena je mehaničkim i CNC strojevima, a uskoro dolazi i linija za proizvodnju trapeznih limova kao prva u Slavonskom Brodu. Dodatnu motivaciju za neprestano ulaganje u novitete i razvoj obrta, Jozi svakodnevno daje sin Filip koji tatu uvjerava kako neće pobjeći iz ovog posla pa je sigurno kako će imati tko naslijediti sve vrijedno što Jozo ostavi iza sebe. Tatu je Filip pratio u stopu kad god su mu to prilike dozvoljavale, usvajajući od njega stručno znanje, ali i pohvalne vrline.

- Dvije i pol godine prijavljen sam u obiteljskoj firmi. Volim ovaj posao, zato ga i radim. Odmalena sam s njima i nije mi teško iako moji vršnjaci često bježe od fizičkog rada. - kazao je dvadesetogodišnji Filip Jozić.

Svaka ekipa ima i šaljivdžiju, a za tu je zadaću u Limariji zadužen najstariji zaposlenik koji je uvijek spreman na 'dizanje atmosfere' i zezanciju s kolegama.

- U Limariji sam četiri godine, a inače imam trideset godina radnog staža. U tom sam poslu već dugo, samo sam promijenio firmu. Visina mi nije problem, sve je to stvar navike. Sada nam je ljepše na krovu nego na zemlji. - kazao je Pero Valentić.

Za ovogodišnjeg dobitnika javnog priznanja Grada - Grba grada Slavonskog Broda, Limariju je među jaku ovogodišnju konkurenciju 'gurnuo', ni manje ni više, nego gradonačelnik Mirko Duspara čiji su prijedlog podržali i gradski vijećnici na nedavno održanoj sjednici Gradskog vijeća.

- Kako bi zahvalili za sveukupne aktivnosti i ostvarene rezultate u razvoju i unapređenje kvalitete proizvodnog programa, ulaganje u nove tehnologije te poticajno djelovanje na razvoj obrtništva u gradu Slavonskom Brodu, predlaže se dodjela javnog priznanja Grb Grada Slavonskog Broda Limariji Jozić. - stoji u pojašnjenju gradonačelnikova prijedloga.

Vjerujemo kako će na Dan grada Slavonskog Broda, 16. svibnja, Jozo Jozić ponosno primiti javno priznanje te se i na pozornici sjetiti svih onih koji čine njegovu firmu te je već godinama održavaju živom i razvijaju. Pred njima je zasigurno još puno desetljeća uspješnog rada i djelovanja.

Javno priznanje Grb grada Slavonskog Broda dodjeljuje se za dugogodišnji kontinuirani stvaralački rad i zalaganje, trajno prijateljstvo, osobitu moralnu potporu te pomoć i sudjelovanje u posebice vrijednim projektima, programima i poslovima za razvoj i opće dobro grada i građana Slavonskog Broda. Tim se priznanjem nagrađuju građani Slavonskog Broda i pojedinci koji su svojim rođenjem, životom ili djelom vezani za Slavonski Brod, poduzeća, ustanove, organizacije, udruge i druge pravne osobe koje rade na području grada za značajne obljetnice i jubileje te fizičke i pravne osobe koje su posebice pridonijele boljitku Slavonskog Broda i njegovu ugledu u zemlji i svijetu. Grb se može dodijeliti i prijateljskim gradovima i počasnim građanima Slavonskog Broda. Godišnje se može dodijeliti do pet takvih priznanja.