Trenutno se na području Općine Garčin u Brodsko-posavskoj županiji, nalaze tri farme purana i to u mjestima Klokočevik, Zadubravlje i Selna. Sve su izgrađene oko 1980. godine u sklopu Veterinarske stanice Slavonski Brod. Odlaskom Veterinarske stanice u stečaj, krajem 2000., tvrtka Vindija, danas jedna od najvećih u prehrambenoj industriji, kupila je navedene farme i nastavila s radom. Drugim riječima, na farmama na kojima se dotad uzgajala perad, Vindija je nastavila isti posao.

Sada taj posao žele dodatno proširiti. SBplus u travnju je prošle godine pisao kako je na službenoj internetskoj stranici Brodsko-posavske županije, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša, objavio dan početka Javne rasprave o izgradnji nove građevine za intenzivan uzgoj peradi.

Vindon (dio Vindija grupe) je tada najavio kako, na kčbr. 184 k.o. Trnjani, planira izgraditi još jednu farmu na području iste Općine, na kojoj će se u jednom proizvodnom ciklusu uzgajati čak 60 tisuća purana.

Javna rasprava i uvid u cjelokupnu dokumentaciju počeli su 12. travnja 2018. godine i trajali ukupno mjesec dana, točnije do 11. svibnja 2018. godine. U tom su periodu, građani svakog radnog dana, od osam do 14 sati, u prostorijama općinske Uprave, mogli proučiti o čemu se radi i to iz cjelovite ili sažete studije, a svoje su eventualne primjedbe mogli zapisati u za to predviđenu knjigu. Tu su mogućnost i iskoristili te je ista rezultirala s dvadeset i dvije primjedbe stanovnika tog kraja te njihovim zajedničkim očitovanjem.

Naime, nakon što je u Garčinu 27. travnja 2018. godine tvrtka Vindon predstavila studiju i odgovorila na pitanja nazočnih i zainteresiranih građana, prisutni mještani Trnjana u pisanom su obliku 8. svibnja donijeli Zaključak iznesenih stavova u kojemu kažu kako „nikakav magloviti ekonomski razlog ne može zasjeniti osnovno ljudsko pravo na zdrav okoliš i život kakav smatraju primjerenim 21. stoljeću u državi članici Europe". Naveli su, pritom, kako su stambeni objekti udaljeni tek 350 metara od tog budućeg 'izvora kontinuiranog onečišćenja zraka'. Studije koje je financirao sam Vindon, a koje se tiču utjecaja takvih farmi na okoliš i zdravlje, smatraju nepotpunima te navode kako smjesa za tov peradi sadrži antibiotike koji se šire naseljem i okolišem, šteteći biljkama, ali i respiratornom sustavu ljudi.

- Taloženje izvjetrene prašine na okolne voćnjake izazvalo je sušenje dugogodišnjih nasada, zbog čega su isti izmještani na druge lokacije (slučaj Glibo - peradarska farma Klokočevik). Sljedeći problem koji nije spomenut u Studiji su insekticidi koji se koriste tijekom uzgojnog ciklusa. - poručili su, između ostalog, mještani koje je predvodio Stipo Velikanović, pozivajući se na nasade jabuka u blizini lokacije za izgradnju farme koji bi bili uništeni otvaranjem farme (a trenutno o njima ovisi egzistencija peteročlane obitelji i 20-ak sezonskih radnika).

Mještani su spomenuli i postojanje arheološkog nalazišta na spornom lokalitetu, o čemu je ranije pisao i SBplus.

- Sredinom listopada 2017. proveden je jednodnevni arheološki terenski pregled – rekognosciranje terena na lokaciji izgradnje farme za tov purana u Trnjanima na katastarskoj čestici broj 184 katastarske općine Trnjani. Rekognosciranje je financirao Investitor: Vindon d.o.o. Površina projektiranih građevina iznosi oko 15 tisuća kvadratnih metara, a površina čestice na kojoj je planiran predmetni zahvat iznosi oko 42 tisuće kvadratnih metara. Na pregledanom području utvrđeno je postojanje lokaliteta Trnjani – Prahulje: Na povišenom prostoru, sjeverno od sela, južno od vodenog toka Brezna, pronađeni su fragmenti prapovijesnih i srednjovjekovnih keramičkih posuda. Radi se o prostoru okvirne dužine 245 metara i širine 215 metara. Vjerojatno je tu bilo prapovijesno naselje i srednjovjekovno selište. - zabilježili su arheolozi.

Dvadeset i dvije primjedbe mještana, uz odgovore Vindona, moguće je proučiti u prilogu ovog članka jer ih zbog opsežnosti nije moguće u cijelosti iznijeti. 

Vindon je za svaki prigovor imao uvjerljiv odgovor, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike također je, izdavanjem Rješenja 19. listopada 2018. godine, dalo zeleno svjetlo ovoj farmi. Protivljenju mještana usprkos. 

Tako će, na lokaciji predmetnog zahvata, htjeli to mještani ili ne, biti izgrađeno šest peradarnika, svaki kapaciteta deset tisuća komada. Na farmi će biti i pomoćni objekti - 12 silosa, objekt za radnike, temelj za agregat i glavni razvodni ormar, potom hladnjača za uginulu perad, šest sabirnih jama za različite vrste otpadnih voda, parkiralište, kao i različiti ulazni i izlazni pristupi farmi.

Tu će se odvijati tehnološki proces prihvaćanja jednodnevnih purića, njihov uzgoj i tov do mase 9,5 kilograma za purice i 19,5 kilograma za purane, u trajanju od 15 do 22 tjedna. Godišnje će se na farmi ostvariti dva turnusa.

Ne osvrćući se na primjedbe mještana Trnjana koji se, djelomično, temelje na iskustvu stečenom činjenicom da ih već okružuju farme u njihovoj Općini, na upit SBplus-a Općina je Garčin odgovorila kako dosad nisu imali pisanih pritužbi mještana na nesnosan smrad. Na pitanje o financijskoj koristi koju Općina ima od tih farmi na svom području, odgovorili su sljedeće: „Izravnu korist Općina ima od komunalne naknade koju Vindon uredno plaća u iznosu od preko 100.000,00 kuna godišnje za sve tri farme, te 42 zaposlenika koji tamo rade." Osim toga, kazali su kako saznanja o unapređenju farmi, koje bi moglo rezultirati manjim smradom, nemaju, ali „vjeruju kako Vindon prati modernu tehnologiju te svoju proizvodnju razvija sukladno tehnološkom napretku". Usto, portalu SBplus korektno su dostavili svu traženu dokumentaciju vezanu za farme.

Vindon na ukupno osam SBplus-ovih pitanja koji se tiču (i) prigovora na gradnju farme u Trnjanima, već mjesec dana nije odgovorio ništa. Zašto i bi kada je, manje-više, već sve riješeno, a primjedbe su mještana 'otišle u vjetar'.

Koji su daljnji koraci mještana i hoće li ih biti - ne znamo, no nadležne su institucije, očigledno, procijenile kako su, i Vindon i Općina, kao i dosad, sve odradili prema propisima.