DA je Slavonija puno više od kulena i bećaraca po kojima je svatko zna, jasno je onima koji u njoj žive. No, za posjetitelje brojne priče ostaju skrivene.

Jesen je idealna za upoznavanje svih tih skrivenih bisera. Neki od njih su najstariji podrum u Kutjevu, najveća crkva i najdulji korzo u Slavonskom Brodu, najdulji secesijski niz u jugoistočnoj Europi, Državna ergela u Đakovu i Lipiku,...

Od Vinkovaca, najstarijeg naselja u Europi u kojem se neprekidno živi osam tisuća godina i u kojem je pronađen najstariji indo-europski kalendar Orion, do ambijentalnih baroknih središta slavonskih gradova, od dvoraca na obali Dunava i Strossmayerovog Đakova do ambijentalnih sela s lijepim crkvama i kapelicama, od obnovljene Tvrđave u Slavonskom Brodu do urbanog ritma u osječkoj Tvrđi, od modernih virovitičkih pročelja u bojama poznate avangardne umjetnice Edite Schubert do vukovarskog Street Arta kojeg su osmislili Brođani… - Slavonija je pravo otkriće.

Muzej vučedolske kulture morate posjetiti

Prvi su pripitomili psa, prvi su uzgajali goveda, prvi su proizvodili pivo, prvi su vozili kola na četiri kotača, prvi su zabilježili datum u povijesti čovječanstva – 22. veljače 2.898 godina prije Krista, znali su čuvati i obrađivati meso, imali su i pušnice, a vučedolska golubica i vukovarska čizmica vrhunac su keramičke proizvodnje.

Ova napredna indoeuropska civilizacija živjela je u Vučedolu između 3.000 i 2.500 godine prije Krista. Na arheološkom nalazištu izgrađen je Muzej vučedolske kulture, vrhunsko zdanje moderne arhitekture. S multimedijalnim postavom i izvrsnim vodičima, oko sat vremena obilaska brzo prođe.

Slavoniju su voljeli plemići

Od Virovitice do Iloka otkrit ćete stare utvrde, kurije i dvorce u kojima su nekada uživali plemići, kneževi i grofovi. Jedan od najljepših, obnovljeni dvorac Janković iz 18. stoljeća u Suhopolju, danas je atraktivan Centar za posjetitelje s 15 soba, 5D kinom, multimedijalnom dvoranom, a uskoro i vinskim podrumom te wellnessom.

Uz kurije, ladanjska imanja i ljetnikovce nezaobilazni je dio Plemićke rute na kojoj je i obnovljeni ljetnikovac grofa Draškovića iz 19. stoljeća u Noskovcima, informativno-edukativni centar i hostel Dravska priča, prava oaza za ljubitelje prirode.

Slavonski podrumi ne privlače samo vinoljupce

Od najstarijeg podruma u ovom dijelu Europe kojeg su u Kutjevu u 13. stoljeću izgradili cisterciti, do onog najvećeg u Hrvatskoj na tri etaže u Kneževim vinogradima, od živopisnih baranjskih gatora i surduka do Starih podruma u Iloku iz 15. i 18. stoljeća u kojima je kneževska obitelj Odescalchi 200 godina prije Bordeauxa i Burgundije punila vino u posebne pakovine i Prinsipovca, poznatog srijemskog vinorodnog položaja i ladanjskog imanja – u Slavoniji je vino stil života još otkad je zasađen prvi trs vinove loze u trećem stoljeću.

Tu je nekad bilo more

Možda niste znali da je Papuk prije 16 milijuna godina bio otok u Panonskom moru kojim su šetali nosorozi i oko kojeg je plivala danas izumrla vrsta morskog psa. A, za sve ljubitelje morskih dubina, Slavonija ima skrivenog asa u rukavu: moderan posjetiteljsko-edukacijski centar Kuću Panonskog mora u Velikoj. Želite li upoznati bogati zaštićeni životinjski i biljni svijet posjetite Interpretacijski centar Terra Panonicu u Pleternici, gradiću poznatom po tradicionalnom bećarcu.

Žitnica Hrvatske, kako Slavoniji tepaju mnogi, smještena je između rijeke Drave na sjeveru, Save na jugu, planine Papuk na zapadu te Dunava na istoku. Povijesno bogata, a danas osiromašena regija, jedinstvena je i očuvana te krije mnoštvo priča pa mnogi smatraju kako se u tomu krije njezin turistički potencijal. U Slavoniji će svaki posjetitelj osjetiti što znači susret kultura. Imat će priliku otkriti moć prirode te kroz tradiciju i punu trpezu u potpunosti živjeti obilje svega. Kraj je to protkan zlatom, ali onim koje je po mjeri svakog čovjeka, svakog posjetitelja.

Slavonija - potencijalna turistička regija

Na relativno malom prostoru, nalaze se tri zaštićena područja: Kopački rit, Mura-Drava i Papuk, od kojih je svako posebno na svoj način i različito jedno od drugog. 

Jedna od glavnih prednosti Slavonije jesu očuvanost i ljepota krajolika. Na relativno malom prostoru, nalaze se tri zaštićena područja: Kopački rit, Mura-Drava i Papuk, od kojih je svako posebno na svoj način i različito jedno od drugog. Ljepotu krajolika čine rijeke Dunav, Drava, Sava i Bosut koje - iako različite - po svojim obilježjima čine ovu jedinstvenu regiju. Bez obzira na imidž ravnice, Slavonija je prostor gdje se nalaze i gorja koja mijenjaju vizuru putovanja tim dijelom Hrvatske.

Slavonci se ponosno drže tradicija kao što su proslava žetve, narodna nošnja i lokalna narodna glazba. Slaveći je kao žitnicu, ali i vinorodni kraj, među kojima se posebno ističe kutjevačko vinogorje s jednim od najstarijih europskih vinskih podruma, Rimljani su tom požeškom kraju nadahnuto nadjenuli naziv Vallis Aurea ili Zlatna dolina.

Ipak, samo udružene, slavonske županije mogu posjetiteljima pružiti sve ono što današnji moderni turizam treba imati.