Zbog prošlogodišnjih rezultata, ravnatelji škola u Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj i Brodsko-posavskoj županiji mogli bi se zapitati trebaju li uvesti neke promjene, jer su njihovi učenici ispite u prosjeku riješili najlošije.
Nacionalni ispiti, koje pišu učenici četvrtih i osmih razreda počinju za mjesec dana. Četvrtaši su prošle godine najbolje riješili Matematiku, a najgore Prirodu i društvo, dok su osmaši najbolje napisali Engleski, a imali najviše problema s Matematikom.
NCVVO je objavio i rezultate nacionalnih ispita po županijama, iz kojih se vidi da nisu učenici iz svih županija bili jednako spremni za ispite. Ispite su najgore u prosjeku riješili učenici iz Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije, a među tri najgore županije u četvrtim razredima našla se i Ličko-senjska, a u osmima Brodsko-posavska županija, izvještava Srednja.hr.
‘Takav stav je očito obrambena reakcija’
Stoga je portal srednja.hr odlučio kontaktirati ravnatelje škola iz ovih županija i provjeriti kakvi su kod njih rezultati te za što ‘krive’ ovakav rezultat. Kontaktirali su velik broj nasumično odabranih škola, a u nastavku prenosimo odgovore ravnatelja koji su im se javili.
Ravnatelj OŠ Sibinjskih žrtava iz Sibinja u Brodsko-posavskoj županiji Josip Šišmanović priznaje kako su u školi rezultati iz Matematike prilično slabi, zbog čega planiraju od iduće godine organizirati večernje instrukcije za učenike. U školi još od eksperimentalnog provođenja nacionalnih ispita prate i analiziraju rezultate, a uveli su i novine, poput podjele učenika u osnovnu i naprednu razinu iz Fizike i Kemije.
Naglašava kako je problem što se nacionalnim ispitima ne bavi na razini županije, već je inicijativa na pojedinačnim školama koje su rezultate doživjele kao zabrinjavajuće. Rekao nam je da je u tri godine koje se nacionalni ispiti provode u cijeloj Hrvatskoj na aktivu ravnatelja županije tema bila spomenuta samo jednom i to bez konkretne analize stanja.
- Takav stav ne čudi jer je očigledno obrambena reakcija na rezultate, ali je po tome vidljivo kako još nismo spremni za suočavanje i sagledavanje situacije ‘hladne glave’. Smatram kako su uzroci slabih rezultata brojni i slojeviti te da do boljih rezultata nećemo doći preko noći. Prije 18 godina smo na vanjskom vrednovanju bili manje - više u prosjeku RH, a u međuvremenu su neke županije/gradovi izvrsno napredovali. - priča Šišmanović.
‘Svjesni smo hiperinflacije odlikaša’
Navodi i da osnivači (županije i gradovi) nisu zaduženi samo za materijalna ulaganja, već mogu i direktno utjecati na obrazovanje kroz produženi boravak. U razredima je malen broj učenika, pa učenici ne osjećaju konkurenciju koja bi ih potaknula na učenje i dodatno motivirala.
- Nisu problem ocjene jer smo svjesni hiperinflacije odlikaša. Problem je znanje koje ne odgovara ocjeni, a zbog ‘krivih’ ocjena imamo i ‘krive’ slike o svojim vještinama i sposobnostima. Smatram kako kao škola činimo što je u našoj moći. Analiziramo, pratimo i pokušavamo u skladu s ovlastima i mogućnostima doći do rješenja. No, bez veće uključenosti osnivača, a na koncu i same države preko resornog Ministarstva, razlika u znanju, ali i razvijenosti nekog kraja bit će sve veća. Ukratko, kada rezultate nacionalnih ispita počnemo gledati kao trenutačnu krvnu sliku i stanje, kao izazov kojeg trebamo riješiti, krenut će i proces oporavka te hvatanje priključka s ostalim krajevima RH. Na kraju bih čestitao sredinama i školama koje su kontinuirano u rastu i razvoju. Imamo u Hrvatskoj odličnih primjera rada škola i suradnje na razini Osnivača. Svijetle primjere treba slijediti. - poručio je Šišmanović.
‘Rezultati bi bili bolji da to znači nešto za upis’
Ravnatelj IV. OŠ Bjelovar, Miran Kapelac rekao je da je su u školi uočeni slabiji rezultati osmaša u STEM području. Smatra da za rezultate ne postoji jedan uzrok, već je riječ o kombinaciji manjka motivacije, zahtjevnosti gradiva, nedovoljno razvijenih radnih navika, socioekonomskih čimbenika, manjka podrške kod kuće, ali i nedostatka stručnog kadra u pojedinim školama. Dodaje da misli da bi Bjelovarsko-bilogorska županija trebala provesti sveobuhvatnu analizu koja obuhvaća više faktora, piše portal srednja.hr
- Samo ću komentirati da sam relativno zadovoljan postignutim rezultatima koje su ostvarili učenici četvrtih i osmih razreda. Moje mišljenje je da rezultati postignuti na nacionalnim ispitima ovise i o strukturi/sastavu razreda koji te godine pišu nacionalne ispite, ali i o osobnoj motivaciji učenika ponaosob. Također sam mišljenja da bi rezultati bili kudikamo bolji kada bi učenicima npr. osmih razreda nešto značilo za upis u srednju školu. Što se osnivača tiče mislim da treba osigurati više sredstava za stručna usavršavanja učiteljica i učitelja te da bi trebalo uložiti u razne kutke za igru po školama kao i osigurati razna pomagala i sredstva za rad po uzoru na gradove koji su osnivači škola. - rekao je Tomislav Hanžeković, ravnatelj OŠ ‘Grigor Vitez’ u općini Sveti Ivan Žabno u Koprivničko-križevačkoj županiji.
U županijama koje se u statistici čine manje uspješnima ima dobrih primjera. Ravnateljica OŠ Legrad (također u Koprivničko-križevačkoj županiji) Tamara Marcinjaš kaže da su u njenoj školi učenici četvrtih razreda iz svih predmeta postigli rezultate više od županijskog i državnog prosjeka, dok su učenici osmih razreda iz Hrvatskog, Matematike, Biologije, Kemije i Geografije postigli rezultate veće od županijskog i državnog prosjeka, a samo iz Fizike, Povijesti i Engleskog su rezultati bolji od županijskog, a slabiji od državnog prosjeka. Dodaje da u školi nemaju nestručnog kadra, pa je i to pridonijelo dobrim rezultatima.
U Koprivničko-križevačkoj potrebna je kombinacija mjera
Portal srednja.hr zaprimio je odgovor i od pomoćnika pročelnika Službe ureda župana Koprivničko-križevačke županije, Karla Sigetića, koji navodi da je Županija provela analizu rezultata uspješnosti rješavanja nacionalnih ispita na razini škola te usporedbu s državnim prosjekom. Zaključak je da poboljšanje zahtjeva kombinaciju mjera, od jačanja nastavničkih kompetencija i dodatne podrške učenicima pa sve do strateškog ulaganja u obrazovnu infrastrukturu.
- Upravo iz tog razloga Koprivničko-križevačka županija, u okviru svojih nadležnosti, ali i puno iznad propisanih zakonskih okvira, kao jedan od svojih strateških ciljeva izdvaja obrazovanje i ulaganja u obrazovanje što je vidljivo i u Proračunu za 2026. godinu. Uz decentralizirana i izvorna proračunska sredstva, Županija će u narednoj godini za redovnu djelatnost i programe osnovnog i srednjeg školstva izdvojiti više od 50 milijuna eura. Posebno ističemo kako će se uz to provesti i kapitalna infrastrukturna ulaganja kroz projekte rekonstrukcije, dogradnje i izgradnje osnovnih škola u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pri čemu vrijednost projekata prelazi 40 milijuna eura. - izjavio je Karlo Sigetić.
Potrebna je pomoć područnim i kombiniranim razredima
Četvrtaši iz Ličko-senjske županije u prosjeku su među onima oni koji su najgore riješili nacionalne ispite. Ravnatelj OŠ A. G. Matoša u Novalji Dejan Tauzer naglašava kako postoje strukturne okolnoste koji utječu na uspješnost učenika u županiji.
- Ličko‑senjska županija pretežito je ruralno i izrazito raspršeno područje, s velikim brojem područnih škola koje rade u kombiniranim razrednim odjelima. Nastava u takvim uvjetima, kao i rad u dvije smjene u dijelu škola, predstavlja dodatne izazove u organizaciji odgojno‑obrazovnog procesa. Isto tako, pretpostavljam da je u pojedinim sredinama prisutan i problem nestručne zastupljenosti nastave, što također može utjecati na postignuća učenika. - komentira Tauzer.
U njihovoj školi koja radi u dvije smjene nastava je bila u potpunosti stručno zastupljena i rezultati su bili značajno bolji od županijskog prosjeka te vrlo blizu nacionalnog rezultata, priča ravnatelj portalu srednja.hr.
– Na županijskoj razini prostor za poboljšanje vidim u jačanju stručne podrške školama koje rade u složenijim organizacijskim uvjetima, osobito u područnim i kombiniranim odjeljenjima, kao i u postupnom smanjivanju potrebe za radom u dvije smjene konstantnim ulaganjima, što bi uvelike doprinijelo stabilnijem i kvalitetnijem odgojno‑obrazovnom radu. - izjavio je Tauzer.
‘Važno je raditi na podizanju motivacije učenika’
Među osmašima koji su u prosjeku najlošije riješili nacionalne ispite bili su i oni iz Brodsko-posavske županije. Portal srednja.hr razgovarao je s ravnateljima OŠ Ivana Meštrovića u Vrpolju Josipom Funarićem i OŠ Josipa Kozarca u Slavonskom Šamcu Borisom Lešićem.
- Nakon objave rezultata nacionalnih ispita, u našoj školi provedena je analiza postignuća učenika na razini stručnih tijela škole, a predstavljeni su i raspravljeni na sjednici Učiteljskog vijeća. Cilj nam je bio sagledati rezultate objektivno, uočiti područja u kojima su učenici ostvarili slabija postignuća te raspraviti moguće razloge i mjere unaprjeđenja. Smatramo da rezultati nacionalnih ispita ne ovise isključivo o radu škole i učitelja, već su posljedica više čimbenika, uključujući obrazovnu strukturu sredine, socioekonomske uvjete, motivaciju učenika, kao i činjenicu da nacionalni ispiti za učenike nemaju izravne posljedice na njihovo daljnje školovanje, što može utjecati na razinu truda i zalaganja pri rješavanju ispita. - komentira Josip Funarić.
Na razini škole njegovim riječima planiraju osnažiti rad na analizi ishoda učenja, razmjenu primjera dobre prakse među učiteljima te pojačati podršku učenicima kroz dodatne i dopunske oblike rada, osobito u područjima u kojima su rezultati slabiji. Dodaje i da će nastaviti s praćenjem postignuća učenika i korištenjem rezultata nacionalnih ispita kao alata za samovrednovanje rada škole.
- Na razini županije, smatramo da bi poboljšanju rezultata moglo doprinijeti sustavnije stručno usavršavanje učitelja, dodatna podrška školama koje djeluju u zahtjevnijim uvjetima te jačanje suradnje između škola i relevantnih institucija. Dugoročno, važno je raditi na podizanju motivacije učenika i svijesti o važnosti ovakvih vrednovanja kao dijela obrazovnog procesa. Vjerujemo da nacionalni ispiti predstavljaju vrijedan izvor povratnih informacija te da, uz zajednički i sustavan pristup, mogu pridonijeti unaprjeđenju kvalitete obrazovanja na razini škole i županije. - poručio je Funarić.
‘Promjene se uvode promišljeno i postupno’
Rezultate nacionalnih ispita analizirali su i u OŠ Josipa Kozarca u Slavonskom Šamcu. Ravnatelj Boris Lešić navodi kako se nacionalni ispiti doživljavaju prvenstveno kao dijagnostički alat koji pruža uvid u određena postignuća učenika, ali i u širi kontekst uvjeta rada, socijalno-ekonomskog okruženja te različitih obrazovnih potreba učenika, izvještava portal srednja.hr.
- Na temelju provedene analize, škola kontinuirano promišlja mogućnosti unapređenja rada, osobito kroz jačanje suradnje među učiteljima, dodatnu podršku učenicima kojima je potrebna te usklađivanje nastavnih strategija s uočenim potrebama. Promjene se u skladu s pedagoškim standardima, uvode promišljeno i postupno. Rezultate na razini županije smatramo složenim pitanjem na koje utječe više čimbenika, uključujući demografske, društvene i obrazovne okolnosti, a koje nije moguće svesti na jedan uzrok. Upravo zato smatramo da je važno nastaviti sustavnu analizu i dijalog svih dionika obrazovnog sustava. Unapređenje postignuća učenika moguće je kroz dugoročnu podršku školama, dodatna stručna usavršavanja, osnaživanje učenika te jačanje suradnje između škola, osnivača i nadležnih institucija. Nadamo se kako će nacionalni ispiti i ubuduće služiti kao poticaj za razvoj i unapređenje obrazovnog sustava, a ne isključivo kao sredstvo usporedbe. - zaključio je ravnatelj Lešić
