Poduzetnički inkubator u Brodskom Stupniku, zbog nikakvog zanimanja okolnih voćara, ostvario je prošle godine gubitak od gotovo 45 tisuća eura...
Na jedva 20 kilometara zračne linije od gradilišta budućeg Centra za voće i povrće u Požegi, već dvije godine, u Općini Brodski Stupnik, zjapi prazan Poljoprivredno-poduzetnički inkubator, piše
Telegram.
Kada je otvoren u rujnu 2024. tadašnji ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić nije propustio reći kako je to, najveće kapitalno ulaganje u Brodskom Stupniku, ”samo dio Programa podrške gospodarskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema”, kojim se već godinama hvali premijer Andrej Plenković.
Rekao je kako će ta hladnjača za skladištenje voća, veličine 3800 kvadratnih metara, biti strateška prednost lokalnim poljoprivrednicima jer će svoje proizvode moći prodavati kada tržište bude nudilo najbolju cijenu.
Općina tone u dugove: lani izgubili 45.000 eura
U prošloj godini Općina Brodski Stupnik od najma skladišnog prostora Poljoprivredno-poduzetničkog inkubatora naplatila je ukupno 4681 euro. Istovremeno, na plaće dvoje zaposlenih te trošak struje i vode, iz proračuna je izdvojila više od 50.000 eura. Poduzetnički inkubator, zbog nikakvog zanimanja okolnih voćara, ostvario je gubitak od gotovo 45 tisuća eura.
Za malu općinu s izvornim proračunom od nekih milijun eura to je ogroman novac, a kada se tome dodaju i rate dva kredita koja je olako, za gradnju skladišta (s 10 uredskih prostora i modernom konferencijskom dvoranom) podigao bivši načelnik
Goran Jelinić, Brodski Stupnik našao se na rubu bankrota, donosi
Telegram.
Novo vodstvo općine s HDZ-ovim načelnikom Petrom Bašićem u očaju se uputilo u Zagreb kako bi ministra financija Tomislava Ćorića upoznalo s katastrofalnim stanjem, mahom nastalim zbog izgradnje zjapećeg Poljoprivredno-poduzetničkog inkubatora, dobilo je iznimno koristan savjet kako popraviti neizdrživu financijsku situaciju: valja smanjiti troškove i poraditi na povećanju prihoda.
Požeški centar vrijedan 15,6 milijuna eura još se gradi
Brodski Stupnik posjetili smo samo tjedan dana nakon što je objavljena vijest kako je Vlada požeško-slavonskoj županici Antoniji Jozić dala dopuštenje za podizanje kredita od šest milijuna eura za dovršetak gradnje Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće u Požegi.
Na polaganju kamena temeljca u veljači ove godine potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, rekao je kako vrijednost projekta iznosi više od 15,6 milijuna eura (i to je, nepotrebno je reći, dio Projekta Slavonija), te da će kapacitet od tri tisuće tona biti dovoljan za smještaj cjelokupnog uroda voća i povrća ubranog na području Požeško-slavonske i susjednih županija.
Za razliku od onog, 20-ak kilometara udaljenog skladišta u susjednoj Brodsko-posavskoj županiji, u Brodskom Stupniku, požeški Centra za voće i povrće imat će i komore za smrznuto voće, uglavnom višnje, trešnje i šljive.
Kad smo prošlog četvrtka posjetili gradilište požeškog centra za voće i povrće oko budućeg gigantskog skladišta već je postavljeno suvremeno pročelje u nijansama od bijele do tamno zelene boje. Unutra, na pregradnim zidovima budućih komora, zatekli smo tek nekoliko radnika, mahom Filipinaca, pa se čini prilično ambicioznom najava kako će završetak radova i postavljanja opreme biti okončani krajem ove godine, a službeni početak rada tijekom sljedeće.
Kada će i koliko biti ispunjen jabukama, kruškama, trešnjama…, nitko ne najavljuje, no posve prazan Poljoprivredno-poduzetnički inkubator, dvadesetak kilometara dalje, u Brodskom Stupniku, ne najavljuje svijetlu budućnost.
Prazne hladnjače, a trgovine pune uvezenog voća
Poljoprivredni stručnjak s kojim smo razgovarali upozorava kako bi požeška hladnjača kapaciteta tri tisuće tona morala imati okruženje koje je u mogućnosti proizvesti te količine. Kaže da rascjepkanost obiteljskih-poljoprivrednih gospodarstvena, njihova neorganiziranost i nepovezanost ne može jamčiti punjenje kapaciteta hladnjače, prije svega jer će bez zajedničkog nastupa teško postići povoljne cijene skladištenja, što se u konačnici prelijeva na cijenu voća i povrća koju mogu postići na tržištu.
“Veliki i dobro organizirani trgovački lanci traže sigurne distributivne centre s većim količinama i u vremenu kada njima odgovara. Hladnjače manje od sedam tisuća tona to nikako ne mogu osigurati, tim prije što većina trgovačkih lanaca ima vlastita skladišta u koja dovoze voće izravno iz Poljske, Italije, Španjolske… i to po cijenama koje su sami diktirali”, ispričao nam je.
Mediji u Hrvatskoj nedavno su pisali o Domagoju Škobiću, vlasniku OPG-a iz Aljmaša, kraj Osijeka (gdje se u blizini također nalaze dva velika centra za skladištenje voća) koji je unatoč rekordnom urodu krenuo u rušenje pet tisuća stabala marelica, jer voće nije imao kome prodati.
Kada u trgovačkim lancima pogledate police s voćem i povrćem ostajete šokirani podacima da su jabuke porijeklom iz Poljske ili Slovenije, marelice iz Španjolske ili Italije, trešnje iz Grčke, breskve i Srbije, a lubenice uglavnom iz Sjeverne Makedonije ili Albanije. Slično je i s povrćem; krumpir mahom stiže iz Turske ili Egipta.
Cijeli članak moguće je pročitati
OVDJE.
