Pokojni župan Anto Bagarić u listopadu 2002. olako je, bez znanja Poglavarstva i Županijske skupštine, potpisao zadužnicu od 3,2 milijuna eura (24 milijuna tadašnjih kuna) kao jamstvo za vraćanje kredita Slavonskoj banci...
POŽEGA - Neposredno pred odlazak na dužnost potpredsjednika Europske investicijske banke, bivši ministar financija
Marko Primorac potpisao je ugovor o beskamatnom zajmu od šest milijuna eura s požeško-slavonskom županicom
Antonijom Jozić, inače članicom Predsjedništva HDZ-a, piše
Drago Hedl za
Telegram.
U članku 11. ugovora, “Povjerljivost i čuvanje podataka”, stoji da će obje strane ugovor tretirati kao poslovnu tajnu „te ih ne mogu priopćavati niti dati na raspolaganje trećim osobama”.
Telegram je posjedu ugovora o beskamatnom zajmu, u kojem stoji da je njegova namjena “zatvaranje obveza po pravomoćnim sudskim presudama (ovrhama), pravomoćnim rješenjima i/ili sudskim nagodbama”. Požeško-slavonska županija dužna je vratiti Ministarstvu financija 6 milijuna eura u roku 20 godina u 240 mjesečnih rata po 25.000 eura.
Kad - i ako - krajem daleke 2045. godine Županija vrati posljednju ratu, napokon će se zaokružiti priča započeta prije više od dvadeset godina, još u doba bivšeg HDZ-ova župana Ante Bagarića. To nije samo priča o krajnje neodgovornom trošenju novca jedinice lokane uprave - što na kraju beskamatnim zajmovima pokriva država, naravno novcem poreznih obveznika - već i potpunom izostanku bilo kakve odgovornosti onih koji su doveli do takve situacije.
Kobna Bagarićeva zadužnica
Pokojni župan Anto Bagarić u listopadu 2002. olako je, bez znanja Poglavarstva i Županijske skupštine, potpisao zadužnicu od 3,2 milijuna eura (24 milijuna tadašnjih kuna) kao jamstvo za vraćanje kredita Slavonskoj banci.
Četiri godine kasnije Županijska uprava za ceste završila je u stečaju, pa se Županija požeško-slavonska, kao osnivač propale tvrtke, našla u ogromnim nevoljama. Slavonska banka aktivirala je u svibnju 2006. Bagarićevu zadužnicu i blokirala sve račune Županije. Nije bilo za plaće, režije, sve je stalo.
Državna vlast nije se zbog toga uzrujavala jer župan je tad bio Zdravko Ronko iz SDP-a. Bez državnih jamstava, on odbija nova zaduženja. Županija se, uz suglasnost Ministarstva financija, mogla zadužiti najviše do 20 posto izvornih prihoda, a tad je već bila zadužena nevjerojatnih 469 posto.
SDP sanira, HDZ ne plaća
Na jedvite jade tadašnji ministar financija Ivan Šuker pristaje da se dugovanje od 3,2 milijuna eura reprogramira uz jamstvo Vlade, pa Ronko sklapa ugovor sa Slavonskom bankom na 17 godina, s počekom od dvije godine, ali uz visoku kamatu od 6,5 posto.
Nakon Ronka, na čelo Požeško-slavonske županije 2009. dolazi HDZ-ov Marijan Aladrović, otac bivšeg ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića kojem se sad sudi zbog nezakonitog zapošljavanja dok je bio ravnatelj Zavoda za mirovinsko osiguranje.
Pod Aladrovićem Požeško-slavonska županija kredit ne otplaćuje uredno, pa tadašnja Hypo banka (koja je u međuvremenu kupila Slavonsku banku) krajem 2011. raskida ugovor i naplaćuje svoj dug. Najgore su prošle Hrvatske ceste, koje su bile sudužnik kredita reprogramiranog na 17 godina: s računa im je „počišćeno” oko 3 milijuna eura (22 milijuna tadašnjih kuna).
Državna tvrtka tuži županiju
Tu nastaje zaplet koji će dovesti do aktualnog beskamatnog zajma od 6 milijuna eura koji je Ministarstvo financija 15. prosinca dalo Požeško-slavonskoj županiji. Državna tvrtka Hrvatske ceste podiže tužbu protiv Požeško-slavonske županije, tražeći povrat novca i kamata, a Trgovački sud u Osijeku 2016. presuđuje u njihovu korist, što 2018. potvrđuje Visoki trgovački sud.
HDZ-ovi župani Alojz Tomašević i Antonija Jozić (čiji prvi mandat je počeo 2021.) nisu postupili po sudskoj presudi i nisu vraćali dug Hrvatskim cestama. Županija novac nije isplaćivala, a kamate su se gomilale. Zato je bila potrebna nova intervencija države kojom je spašen opstanak te županije.
Cijeli članak možete pročitati
OVDJE.
