SLAVONSKI BROD - "Harmonikaški orkestar je okupljalište, utočište, prozor u svijet i drugi dom, on ima tri značajke: maestra Becija, svoje članove i glazbu kao doživljaj koji stvaramo, orkestar mi znači podršku, osmijeh i zagrljaj, daje snagu i vjetar u leđa" riječi su iskaza bivših i sadašnjih članova Brodskog harmonikaškog orkestra, Borka Špoljarića, Mihaela Geršića i Sare Sučić na predstavljanju Monografije posvećene vrsnom polstoljetnom orkestru, što je natjeralo suze u oči autoricama Sanji Nuhanović i Gabrijeli Blekić, ali i članovima orkestra koji su nazočili predstavljanju u poprilično popunjenoj dvorani Gradske knjižnice. 

Bila je to doista emotivna promocija priređena u okviru 8. Festivala harmonike što se, pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, Grada i Županije, odvija u Slavonskom Brodu.

Predstavljanje su započeli onako kako najbolje znaju, glazbom komornog orkestra, harmonikaša Antonia Vinceka, Marine Jovičić,  Daria Glavaša, Sare Sučić i Luke Brnića, koji su potekli iz ovog orkestra, a sada su uspješni studenti muzičkih akademija u Bratislavi, Sarajevu, Ljubljani i Osijeku. To ih pak ne sprječava da i dalje, kada god je to moguće, daju dio sebe ekipi iz koje su potekli i sudjeluju u programima.

O Monografiji, kao štivu u kojemu je metodološki dosljedno urađen svaki od pet predstavljenih poglavlja te kao značajnom doprinosu kulturnoj povijesti ovoga kraja, u svojim recenzijama napisali su znanstvenici, Selma Ferović i Damir Matanović, uvjereni kako će Monografija ubuduće pomoći edukaciji i kulturnom amaterizmu mladih.

Knjiga je posvećena utemeljitelju orkestra Beli pl. Panthyju što i stoji u  uvodu, a autorice kažu kako su pokušale  zadržati objektivnost, koliko god je bilo moguće.

Dobar dio dokumentacije, prema riječima suatorice i umjetnčke voditeljice orkestra Sanje Nuhanović, prikupili su kada je sniman film o pol stoljeća BHO, dio su kasnije istražili i dodali pa je nastala knjiga od 240 stranica teksta s oko 500 fotografija. "Podsjetit će  stare članove na sve što su prošli u orkestru dok su svirali, ali i novim članovima pokazati kakvu vrijednost orkestar ima" naglasila je Nuhanović.

Riječ je o višegodišnjem projektu, veli  Gabrijela Blekić. "Knjiga prati pet desetljeća našeg orkestra kroz pet poglavlja, njegov povijesni razvoj i načine na koje je pridonio kulturnom životu grada, odgojno obrazovnom i svim ostalim segmentima. Posebno je poglavlje o osnivaču Beciju, bez kojega ničega ne bi bilo te Festival harmonike koji se od 2010 godine odvija u Gradu".

Osim foto galerije koja prikazuje sve nagrade i priznanja tu je i dobar dio onih koji govore o putovanjima, nezaboravnim druženjima potvrđujući kako je riječ o velikoj obitelji koja lijepo surađuje dobro se zabavlja i veseli sugrađane.

"Monografija  je nakon filma korak više i svima nama objedinjuje uspomene a daje i statističke podatke o orkestru" kazao je predsjednik orkestra Siniša Panthy,  naglašavajući kako bi njegov otac bio ponosan na sve što orkestar danas radi. 

A da je ponos ovoga grada još jednom je naglasio i gradonačelnik Mirko Duspara, upućujući molbu mladim glazbenicima da na budućem slavonskobrodskom Sveučilištu uvedu i odjel harmonike. "Brod bi time puno dobio, a i neke mlade bi zadržao" kazao je gradonačelnik zaželjevši "neka orkestar traje dok traje i ovaj grad".

Ovogodišnji se festival kroz tri dana odvijao s nešto drugačijim sadržajem od dosadašnjih, naime bez natjecateljskog dijela programa, ponajboljih harmonikaških orkestara (što je u planu svake druge godine), a umjesto toga održan je  umjetničko znanstveni skup na temu Glazba kao poticaj. 

Plenarna izlagačica, Sabina Vidulin  dr. glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji u Puli, ističe kako jedino Pula ima studij klasične harmonike i već godinama promiče vrijednosti ovog instrumenta. "Ali i u Slavonskom Brodu kolege rade sjajan posao jer je  manifestacija  poprimila međunarodno obilježje, promiče duh, a harmonika dobiva novi koncept, ne samo kao solistički instrument već kao dio orkestra i novih glazbenih inscenacija poput jučerašnjeg mjuzikla".

Na znanstvenom skupu, stručnjakinja je govorila o nastavi glazbe u osnovnoj školi kroz redovitu školu i izvannastavne galzbene  aktivnosti. "Tražimo naime otvoreni koncept, na koji način glazbu više približiti učenicima, osuvremeniti školu i dati im mogućnost da se aktivnije uključe kroz pjevanje sviranje, plesa pokreta..."

A iako je glazba univerzalni jezik i ne poznaje granice na neki način se nalazi na razmeđi između kulture i nekakvog ophođenja kojima poprima i obilježja koja nam se ponekad ne sviđaju, pa je zbog toga važno djelovati i na lokalnoj razini i podići ljestvicu. Skupovi poput slavonskobrodskog omogućuju da se o tome progovara i da glazba ne ostane samo primitivna umjetnost i razonoda nego da proživi kroz nekakav kulturno umjetnički dojam i pruži bolji život ljudima. Ona je neiscrpno vrelo  ljepote  a brodski harmonikaški orkestar se trudi da tako i ostane.