SLAVONSKI BROD - Jedini hrvatski profesionalni Ansambl narodnih pjesama i plesova LADO, popriličan je broj puta gostovao u Slavonskom Brodu no ljubitelji ovih plesno pjevačkih virtuoza iz brodsko posavske ali i susjednih županija, uvijek traže kartu više, a tako je i za najnoviji koncert koji će u utorak 13.studenog u 19 sati biti održan na pozornici Kazališno koncertne dvorane. 

Ansambl je osnovan 1949. godine sa zadaćom i ciljem istraživanja, prikupljanja, umjetničke obrade i scenskoga prikazivanja najljepših primjera bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. Njegovih 39 vrhunskih plesača, koji su istodobno i izvanredni pjevači, s lakoćom se transformira iz plesnoga ansambla u reprezentativan folklorni zbor, a 14 odličnih glazbenika svira na osamdesetak tradicijskih i klasičnih instrumenata. Ansambl LADO posjeduje jedinstvenu kolekciju izvornih narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote (više od 1200 kompleta), pa je svaki koncert Ansambla, uz pjesmu i ples, ujedno i svojevrsna revija izvornoga hrvatskog tradicijskog ruha. Sve to, uz prezentaciju čudesnoga bogatstva i raznolikosti folklornoga izraza s tako maloga prostora kao što je Hrvatska, čini LADO jedinstvenim u svijetu. Koncerti Ansambla diljem svijeta nailaze na nepodijeljeno oduševljenje publike, ali i stručne kritike, koja ga redovito svrstava uz bok najboljih svjetskih folklornih skupina. Pjesmom i plesom pričajući na najbolji način priču o narodu i običajima, vrsni umjetnici puno puta su nagrađivani a među brojnim nagradama je i preko 20 porina.

Predstavit će i jurjevske običaje iz Hrvatskog Zagorja pa kolo Lijepa moja Moslavina te Posavske plesove. U istočnom dijelu hrvatske Posavine bio je običaj da nedjeljom pred Ivanjdan mlade djevojke složene u red idu kroz selo pjevajući na prastari način- tančec. Pred svakom kućom otplesale bi kratkotrajno kolo. U ovoj obradi slijede tri starinska plesa: staro sito, dučec i drmeš.

U drugom dijelu programa bit će predstavljen i ples Bosanske Posavine, Pletenice sitno sapletena, ali i Tanac po Susacku, jedinstven po specifičnoj ženskoj svetačkoj nošnji s neobično kratkom suknjicom. Ova točka bit će izvedena uz svirku na rekonstruiranom starom otočkom instrumentu- mješnicama.

Neizostavni su i uvijek rado od publike prihvaćeni Baranjski plesovi, koji su do danas u cijeloj Baranji dobro sačuvani. Živahni narodni plesovi donedavno su se izvodili uz gajde, a sada uglavnom uz tamburaški sastav. Neće izostati ni koloposkočica Linđo iz okolice Dubrovnika. Pleše se uz pratnju starog narodnog instrumenta, lijerice, a plesom ravna kolovođa koji određuje parove i duhovitim doskočicama najavljuje promjene figura. Moći će se čuti i Zelinski mužikaši, a za kraj programa LADO najavljuje kolo pod nazivom Na Baniji bubanj bije. Na području Banije naime, koja se nalazi na granici alpske, panonske i dinarske sfere,sačuvali su se mnogi arhaični oblici plesa, pjesme, svirke i nošnje. Kada kirjalice, djevojke iz hrvatskih sela dođu na Spasovo srpskim susjedima i izvedu svoje obredno kolo, bit će dobar urod lana i drugih poljoprivrednih proizvoda. Slično se vjerovalo i povodom dolaska srpskih momaka čaroičara u hrvatska sela. Uz starinski bubanj i svirale, tamburaše, starije i nove pjesme i plesove, završava zajedničko veselje. 

 Osnivač Lada, Zvonimir Ljevaković bio je na čelu ansambla 24 godine. Zapamćen je kao njegov najuspješniji koreograf i autor mnogih folklorno-scenskih umjetničkih djela. Bio je sakupljač i istraživač foklorne građe, začetnik reproduktivne folklorne plesne umjetnosti u Hrvatskoj, za što je dobio brojna priznanja. Zbog samosvojnoga stila prilagodbe hrvatskih narodnih plesova i običaja za scensko izvođenje, etnolozi i koreografi smatraju ga tvorcem tzv. zagrebačke škole folklora.