POŽEGA - Posljednjih dana u medijima se 'povlači' vijest kako je tijekom arheološkog istraživanja kod Kaptola pronađen srebrni grčki novčić koji potječe s kraja 4. stoljeća prije Krista. Arheološki lokalitet kod Kaptola tom je prigodom tijekom jučerašnjeg dana posjetila i požeško-slavonska županica, Antonija Jozić, te tom prigodom kazala kako je ono samo još jedna potvrda bogate povijesti toga kraja.

Priopćenjem koje je stiglo na e-mail adresu redakcije - a koje prenosimo u cijelosti - pojašnjeno je po čemu je ovaj pronalazak zapravo bitan te gdje se točno nalazi prethodno spomenuto arheološko nalazište.

- Kaptol kod Požege jedan je od najvažnijih arheoloških nalazišta iz vremena željeznog doba u ovom dijelu Europe. Riječ je o ključnom raskrižju preko kojeg je tekla mreža kontakata od Baltika do Sredozemlja i od Zapadne Europe do Podunavlja.

O tome svjedoče najsjeverniji poznati nalazi grčkih kaciga koji su pronađeni u grobovima kaptolskih željeznodobnih kneževa koji se datiraju u 7. i 6. st. pr. Kr. Kod Kaptola je pronađen i do sada najbogatiji kneževski grob željeznog doba u Hrvatskoj. Datira se u isto razdoblje, a riječ je o rijetkom ako ne i jedinom dvojnom kneževskom grobu iz tog razdoblja u Europi. Geofizikalna istraživanja potvrdila su postojanje naselja gotovo urbane strukture što je u europskim razmjerima velika rijetkost na prostoru sjeverno od Alpa. Do sada smo znali da je to kneževsko sjedište jedan od rijetkih centara željeznog doba u središnjoj Europi koji traje i do polovice 4. st pr. Kr.

Izuzetan nalaz grčkog novca sa samog kraja 4. st. pr. Kr. ne predstavlja senzaciju samo zbog svoje rijetkosti i činjenice da dokazuje da je ovo naselje trajalo i do 300. g. pr. Kr. (s kontinuitetom od preko 450 godina), nego pokazuje da je i tada bilo jedan od najvažnijih kulturnih i gospodarskih raskrižja u europskoj mreži komunikacija. - priopćenje je koje je stiglo na e-mail adresu redakcije Plusportala, a koje je potpisao istraživač i arheolog, ujedno Požežanin, dr.sc. Hrvoje Potrebica.

Naime, dr.sc. Potrebica je redoviti profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i jedan od najistaknutijih istraživača starijeg željeznog doba u Hrvatskoj - što dokazuju pronalascidf srebrnog grčkog novčića, najstarijeg željeznog mača u Hrvatskoj,…

Tijekom njegovog istraživačkog puta u Kaptolu, Plusportal imao je priliku razgovarati s najistaknutijim istraživačem koji nam je otkrio zašto se odlučio baviti arheologijom te kakav je to posao zapravo.

- Kada sam bio u srednjoj školi išao sam kopati s arheolozima. Tako sam i zarađivao. Ipak, otac mi je bio povjesničar pa možda i tu ima nešto. Mada meni povijest nikada baš nije išla, ali ta otkrivačka strast me u principu privukla - ne u smislu pronalaska predmeta, nego pričanja priče. Ljudi misle da smo mi Indiana Jones ili Lara Croft, a nas predmeti zapravo ne zanimaju. Nama ovaj novčić koji smo pronašli nije 'hit' u smislu novca, nego u smislu priče. Ako smo ičemu slični s televizije onda je to CSI jer se služimo metodama kao i oni. Kada CSI ekipa napravi svoju analizu, još uvijek mora doći netko tko će ispričati priču, dakle shvatiti zašto je netko bi ljubomoran, pokvaren, ohol,… tako i mi moramo ispričati priču koja je vezana za naš pronalazak. - otkrio nam je Hrvoje Potrebica.

Kako nije bit u pronalasku predmeta, arheolog nam je otkrio koja je za njega, od mnogih u kojima je sudjelovao, najbitnija arheološka priča.

- Za mene je to apsolutno ova u Kaptolu - željezno doba. To je vrijeme kada se formira, ono što mi danas zovemo europska kultura. Svi koji govore o europskoj kulturi imaju otprilike ideju što bi to bilo, no nitko nema koherentnu stvar koja bu bila napisana u pet redova udžbenika i značila 'to je to'. Ono što je kasnije postao Europom se stvaralo ovdje. Katkada puno više nego što zapravo mislimo. - zaključio je gospodin Potrebica.