Izrazito velika poskupljenja energenata i ovisnost Hrvatske o njihovu uvozu oživjeli su raspravu o nuklearnim elektranama. Slavonskom Brod teoretski spada u lokacije koje su pogodne za njihovu izgradnju.
NA spomen riječi 'nuklearno' većini ljudi ledi se krv u žilama. To i ne treba čuditi ako uzmemo u obzir traumatično iskustvo 20. stoljeća s tim izvorom energije, zbog kojega je navedeni pridjev ostao povezan prvenstveno uz oružje za masovno uništenje (Hiroshima i Nagasaki) i ekološke katastrofe (Černobilj, Fukushima).
Ipak, nuklearna energija, kako je to prvotno i bilo zamišljeno (ili barem tako želimo vjerovati), danas se naširoko primjenjuje u „suprotnom pravcu“, konstruktivno, proizvodeći otprilike deset posto električne energije u svijetu, i to, kako smatraju mnogi stručnjaci, u usporedbi s drugim oblicima proizvodnje struje, s najmanjom štetom po okoliš. Recentna energetska kriza i skupi računi u domaćinstvima aktualizirali su pitanje izgradnje nuklearnih elektrana i u Hrvatskoj.
- Apsolutno sam za njihovu izgradnju. Pa mi proizvodimo samo 50 posto energije za vlastite potrebe. Nuklearnim elektranama taj bi se postotak mogao znatno povećati te bi, u konačnici, energenti za potrošače postali jeftiniji - odlučan je bio Marinko Stojkov, profesor Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu.
Drugim riječima, Hrvatska je energetski neovisna polovično, što je, prema podatcima za 2020., čak i nešto bolje od prosjeka zemalja EU. Ali prosjek je uvijek relativan i treba ga promatrati u kontekstu svake zemlje, pa nas on ne bi trebao učiniti potpuno nezainteresiranima za napredak u ovom pogledu. Naprotiv, kao što pokazuju zbivanja u Europi, i politička i ekonomska - a ona su uvijek usko povezana - energetska neovisnost je „mjerna jedinica“ političke snage neke zemlje. Ekonomski stručnjak Željko Kardum, jedan od najglasnijih pobornika nuklearnih elektrana, čak ima teoriju da je Rusija napala Ukrajinu kao sve jaču konkurenticu u izvozu energenata (plina). Svatko tko zna nešto o pozadini suvremenih ratova, ovu će teoriju uzeti ozbiljno.
Ako nuklearke odavno imaju, primjerice, Francuska, Njemačka i Rusija, a znamo što te zemlje predstavljaju općenito u svijetu, zašto onda Hrvatska nema niti jednu?
- Strah, to je jedini razlog, a on je u vezi s nuklearnim elektranama potpuno neutemeljen - ponudio je objašnjenje prof. Stojkov.
Na pitanje bi li se nuklearna elektrana, kojoj je potreban veći izvor vode, teoretski mogla izgraditi u Slavonskom Brodu, odgovara - potvrdno. Kako bi na tu ideju reagirali naši sugrađani, bi li prevladala „trauma“ od visokih koncentracija CO2 u zraku ili pak „trauma“ od visokih računa, bilo bi zanimljivo vidjeti.
Ipak, treba reći i kako strah od nuklearki nije potpuno iracionalan, barem kako tvrde protivnici njihove uporabe. Oni upozoravaju na probleme kao što su, prije svega, mogućnost velikih katastrofa uzrokovanih „malim“ pogreškama (Černobilj i Fukushima, kao narazorniji i najpoznatiji primjeri), potom zbrinjavanje radioaktivnog nuklearnog otpada te nepovoljan utjecaj na klimu.
Debata o nuklearnim elektranama ostaje otvorena, i to ne samo u Hrvatskoj nego i mnogim drugim europskim zemljama, koje ih na svome teritoriju također nemaju.
