SLAVONSKI BROD - Uz polojsku šumu te njoj najbliže gradsko naselje - Mikrorajon - Brođani posljednjih godina sve češće uočavaju lisice. One, pak, sve rjeđe bježe kada uoče ljude. Razlog tomu činjenica je da od njih nerijetko dobivaju hranu, ali i da im rijetko tko želi nanijeti zlo.

O tomu kako se gradske lisice sve češće same pripitomljuju, odnosno, približavaju ljudima, pisao je časopis „Science“ (Znanost), a dijelove članka u nastavku ćemo prevesti.

Kada su divlje lisice preselile iz udaljenih i izoliranih šuma u urbane sredine, počele su razvijati osobine nalik psećima. Time su, pokazuju istraživanja, same utabale put ka pripitomljavanju.

Rano ujutro, na ulicama Glasgowa, lisice više nisu neobična pojava. U Slavonskom Brodu, pak, češće ih je moguće uočiti noću. Usto, postale su neustrašive, ali ljudima se i dalje ne približavaju izravno niti ih napadaju.

Znanstvenici su dokazali da se danas gradske lisice i one iz divljine (i) fizički razlikuju. One koje žive u urbanim sredinama imaju primjetno kraće i šire njuške te manje mozgove. Te su promjene tipične za ono što je Charles Darwin nazivao „sindromom pripitomljavanja“.

Osim toga, čeljusti urbanih lisica kao da su dizajnirane za jači zagriz. Pojašnjenje tog fenomena evolucije možda leži u činjenici da gradske lisice u smeću iz kućanstava često pronalaze kosti za čiju su konzumaciju potrebne snažnije čeljusti.

Teško je predvidjeti hoće li za nekoliko desetljeća biti jednako normalno vidjeti lutalice ili ulične mačke, kao i gradske lisice, ali jedno je sigurno - time što je čovjek divljim životinjama oteo i uskratio staništa, ujedno ih je potjerao u gradove.